Nuklearni akcident u Vinči – 60 godina pod velom tajne

Vesti 25. okt 201818:26 > 18:26
Printscreen

Šezdeset godina pod velom tajne - tako će u istoriji ostati obeležen nuklearni akcident u Institutu "Vinča" koji se dogodio 15. oktobra 1958. kada je grupa od šestoro srpskih naučnika bila ozračena smrtonosnim dozama radijacije.

Jedan od njih nije preživeo, ostalih petoro jesu i to se lečenje pamti u istoriji medicine, jer tada je prvi put u svetu urađena transplantacija koštane srži. Prvi pacijent kome je to urađeno i jedini živi svedok akcidenta u Vinči govorio je za N1.

„U institutu Boris Kidrič u Vinči 1958. završen je prvi jugoslovenski nuklearni reaktor. 17. maja, nešto posle 9 časova, predsednik SFRJ Josip Broz Tito uključio je kontrolni uređaj i time pustio u rad naš prvi reaktor.“

Samo pet meseci kasnije, u radu s reaktorom nulte snage, desiće se čuveni „Vinča akcident“. Radojko Maksić, u tom trenutku apsolvent fizike na PMF-u, kolegi Životi Vraniću pomaže u istraživanjima za diplomski rad. Entuzijazam dvojice naučnika prekida ogromna količina radijacije.

„Pojavilo se, zračenje nit miriše nit svetli, instrumenti su pokazali ogromne količine toga. Pokušali smo to da zaustavimo, ali brzina nuklearne fisije… to ne može tako lako ni da se zaustavi“, ispričao nam je kaže Radojko Maksić, nuklearni fizičar.

Zračenje koje se nije moglo izmeriti nijednim instrumentom, značilo je samo jedno – doze radijacije bile su smrtonosne.

„Nisam se bio uplašio, ali sam znao da se nešto strašno dogodilo i da ćemo morati mnogo da se mučimo da bismo prezdravili“, kaže Maksić.

Posebnim avionom svo šestoro prebačeni su u francusku kliniku Kiri.

„Odmah sutradan smo otišli za Pariz“, dodao je Maksić.

Njihovo lečenje u Parizu ostaće upamćeno u istoriji medicine, jer prvi pacijent u svetu kome je presađena koštana srž bio je upravo Radojko Maksić. Njegov kolega Vranić, nažalost, nije preživeo. Ostalih četvoro jesu, zahvaljujući doktoru Žoržu Mateu i anonimnim Parižanima koji su deo svog tela dali za srpske naučnike.

Njemu i njima u čast u zgradi Instituta danas je postavljena spomen tabla, u prisustvu francuskog ambsadora u Srbiji, na godišnjicu, ne akcidenta, nego dana kada su spaseni životi srpskih naučnika.

Četvoro njih više nije među živima, onaj koji jeste, o tome šta je bio uzrok incidenta ne govori.

„U to vreme je nuklearna energija bila tajna. I sva istraživanja u nuklearnoj energija su bila tajna u svetu, a pošto je Vinča – takva je onda i državna politika. Daj onda mi da se prilagođavamo kako se u svetu radi i mi smo se prilagođavali“, Maksić.

Uz redovne kontrole, Radojko Maksić „gazi“ 85. godinu.

N1: Ali ste dobro?

Maksić: Dobro sam.

N1: Hvala vam mnogo što ste govorili za N1.

Maksić: Hvala vama i pozdrav svima vama tamo koji ste tako lepo zainteresovani.