Izbeglice tuku u Mađarskoj i Hrvatskoj, vraćaju ih u Srbiju

Vesti 04. okt 201818:46 > 18:50
Screenshot

Česte su vesti o prebijanju migranata na ulaznim vratima EU. Najviše se žale na policije Hrvatske i Mađarske. O sistematskoj praksi zlostavljanja i kolektivnog proterivanja izbeglica iz zemalja u okruženju u Srbiju, objavljen je i izveštaj Komiteta protiv torture Saveta Evrope, koji je predstavljen u Beogradskom centru za ljudska prava.

Bežeći od nasilja na Bliskom Istoku, milioni njih krenuli su ka zapadnoj Evropi. Međutim, kada su pomislili da su i poslednju prepreku savladali, mnogi su se ponovo susreli s nasiljem.

„Pošto bi na tom mestu okupili veću grupu ljudi, otvorili bi vrata od kombija i izvodili ih jednog po jednog. Ispred kombija bi se formirao takozvani špalir od 7 do 10 policijskih službenika koji bi, nakon što bi pojedinac izašao iz kombija, počeli da ga tuku pesnicama i gumenim palicama, ali i da ga šutiraju i udaraju drvenim motkama Svako batinanje trajalo je po nekoliko minuta, a na udaljenosti od nekoliko metara od špalira uvek se nalazilo još troje ili četvoro policijskih službenika koji su vodili računa da stranci ne pobegnu dok se batinanje ne završi“, navodi se u svedočenju izbeglice iz Avganistana.

Ovako je o susretu sa hrvatskim graničarima svedočio jedan od izbeglih iz Avganistana. O torturi često govore i oni koji su naišli na mađarske graničare.

„U nekim slučajevima to je više karakteristično za Mađarsku, bilo je pasa, službenih, koje su puštali na ljude, i ti psi su ih ujedali, pošto su i obučeni da to rade“, kaže stručnjak sudske medicine Đorđe Alempijević.

Povrede zlostavljanih izbeglica, kada su kolektivno vraćani u Srbiju, analizirali su stručnjaci sudske medicine, dok su priče o zlostavljanju beležili psiholozi i psihijatri. Pravnici ocenjuju da ti izveštaji imaju dokaznu snagu za sudove.

„Ideja te grupe ljudi koja se okupila bila je ne samo da dokumentuje i slika telefonom, već i da ponudi nešto što sudovi u Mađarskoj i Hrvatskoj ili ombudsmani mogu da koriste i pokrenu sudske procese protiv mađarskih i hrvatskih graničara“, kaže Nikola Kovačević iz Beogradskog centra za ljudska prava.

Svedočenja i medicinske nalaze o povredama izbeglih istraživački timovi zabeležili su u maju i junu 2017. godine. U Beogradskom centru za ljudska prava kažu i da nova dokumentacija koju prikupljaju, u reonu zapadno balkanske rute, ukazuje da se izbeglice i dalje kolektivno vraćaju, a pre toga su izložene nasilju.