Pre 24 godine prve masovne demonstracije protiv Miloševića

Vesti 09. mar 201509:57 > 10:00
EPA

Na današnji dan pre 24 godine u Beogradu su održane prve masovne demonstracije protiv vlasti Slobodana Miloševića.

Devetomartovske demonstracije izvele su na ulice oko 100.000 ljudi, po gradu je razmešteno više od 10.000 policajaca, a beogradski asfalt su gazili i vojni tenkovi.

Izlazak građana na ulice organizovao je Srpski pokret obnove, čiji je lider Vuk Drašković 16. februara 1991. proglasom pozvao na demonstracije „9. marta, tačno u podne, na Trgu republike“ zbog huškačkog izveštavanja TV Beograd, koja je tada prvi put prozvana TV Bastiljom.

Direktan povod za poziv da „TV Bastilja mora pasti“ bio je državni komentar koji je pročitao urednik Slavko Budihna u kome se navodi da SPO sarađuje sa proustaškim i profašističkim režimom u Hrvatskoj.

Glavni zahtevi demonstracija bili su smene direktora RTS Dušana Mitevića i još četvorice urednika – Slavka Budihne, Predraga Vitasa, Ivana Kriveca i Sergeja Šestakova, podseća B92.

Miloševićev režim nije želeo da dozvoli demonstracije, pa je policija blokirala prilaze Trgu i od jutra počela da potiskuje demonstrante, koristi palice, suzavac i vodene topove.

Lideri opozicije su se pred naletom policije sklonili u Narodno pozorište, a sa terase tog zdanja Drašković je demonstrantima izdao komandu „Juriš!“ Tada su počeli žestoki, višečasovni sukobi na ulicama Beograda.

Sukobi odneli dva života

U haosu su poginuli su maturant Branivoj Milinović (18) i policajac Nedeljko Kosović (54). Milinović je kod „Londona“ pogođen iz vatrenog oružja kada je policija otvorila vatru ka grupi demonstranata, dok je Kosović stradao bežeći od demonstranata posle pada sa visine od pet metara kod „Beograđanke“.

Centar grada bio je opustošen, a u sukobima demonstranata i policije je povređeno je 114 osoba – 58 policajaca i 86 građana, a uhapšeno je 158 ljudi, među kojima i Drašković.

Tog dana je policija nasilno zabranila rad Radija B92 i cenzurisala televiziju Studio B. Miloševićev zahtev za zabranu zbog „pristrasnog izveštavanja i uznemiravanja javnosti“, sproveo je ministar policije Radmilo Bogdanović.

Uveče su ulice bile potpuno puste, policija je tokom noći hapsila na desetine demonstranata, a „mir“ su čuvali tenkovi, koje je režim izveo na ulice u večernjim časovima.

„Deveti mart“ ipak nije završen te noći. Studenti su se organizovali i 10. marta su se okupili na Terazijskom platou gde su uz podršku građana pored ostavki čelnika i urednika državne televizije, zatražili i ostavku ministra policije, oslobađanje svih uhapšenih i omogućavanje rada B92 i Studija B.

Dan kasnije, na Ušću je SPS organizovao kontra-miting sa kog je funkcioner te stranke Dušan Matković pozvao okupljene penzionere da „krenu na Terazije da razjure sramotu Srbije“. Studenti su tokom mitinga nazivani „ustašama“ i „huliganima“.

Studenti su nastavili sa danonoćnim protestima i svojom „plišanom revolucijom“ sve do 14. marta, kada su svi njihovi zahtevi prihvaćeni.

Usvojene su ostavke Mitevića i Bogdanovića, smenjeni su urednici TV Beograd, B92 i Studio B su nastavili sa radom, a oslobođeni su svi uhapšeni.

SPO obeležio godišnjicu

Arhiva – Fonet/Dragan Antonić

Polaganjem venca na spomenik Knez Mihailu i paljenjem sveća, delegacija Srpskog pokreta obnove obeležila je danas 24. godišnjicu od velikih demonstracija 9. marta 1991. godine.

Na vencu, koji je položio poslanik SPO Aleksandar Čotrić, pisalo je „Srpski pokret obnove – junacima 9. marta“.

Predsednik stranke Vuk Drašković je izostao sa današnjeg polaganja venca na spomenik Knezi Mihailu.