Dve decenije posle "Oluje" – region zarobljen u prošlosti

Vesti 08. avg 201818:13 > 18:19
Screenshot

Dani posle obeležavanja godišnjice Oluje protiču u svakodnevnim trzavicama na relaciji Beograd - Zagreb. I u srpskoj i u hrvatskoj javnosti najglasnije je odjeknula izjava predsednika Aleksandra Vučića u kojoj se hrvatska politika '90-ih poredi sa politkom etničkog čišćenja u nacističkoj Nemačkoj.

Da li su tako burne reakcije dokaz da je region – zarobljen u prošlosti?

Od obeležavanja godišnjice Oluje prošla su tri dana, od same vojne akcije – 23 godine.

„I mi se nalazimo kao u ’96-oj. Dvadeset tri godine od završetka Drugog svetskog rata je bila ’68-a. Dakle ’68-e i mi i ceo svet bili smo zaokupljeni drugim temama, seksualnom revolucijom, pobunom studenata, a mi 23 godine posle ovog rata i dalje smo kao u ’96-oj, moram da kažem krivicom obe strane“, ocenio je direktor Color Press Group Robert Čoban.

Region se zaglavio u prošlosti, jer se sa njom nikada nije suočio, objašnjava Sonja Liht.

„Mi naravno moramo da sednemo, predstavnici Srbije i Hrvatske, činjenica je jedna od osnovnih tema koje moraju da budu rešene je šta je sa nestalima sa jedne i druge strane. Žrtve moraju da odu u prošlost, ne treba da budu zaboravljene, ali ne možemo sa njima iz dana u dan živeti, moramo živeti za budućnost“, kaže Liht.

Za okretanje ka budućnosti nema političke volje, smatra poslanica Sanda Rašković-Ivić, jer je zastrašivanje duhovima prošlosti oproban metod za prikupljanje političkih poena.

„Vučić sve vreme jednu veliku ljudsku nesreću i tragediju ljudsku i zločin kao što je Oluja, već nekoliko godina koristi u svoje predizborne svrhe. Istovremeno nas mlati s lošim statusom, sa nezaposlenošću, mladi ljudi odlaze iz zemlje, penzioneri žive na ivici egzistencije, da se sve to ne vidi, onda idemo da dižemo tenziju prema Hrvatskoj“, kaže Rašković-Ivić.

Da je tenzija veštački izazvana kako bi se skrenula pažnja sa većih problema, smatraju i hrvatski analitičari.

„Cela situacija sa Kosovom – to je njegov najveći problem, on mora, rokovi mu ističu krajem ove ili početkom sledeće godine, on mora doneti odluku, ta odluka je očito protivna onome što bi trebao reći i što Evropa od njega očekuje je očitno protivno onome što on osobno misli, a posebno je protivno onome što njegovi birači misle. I on sada mobilizira javnost, odnosno stvara sebi poene time što drugim pozicijama pokazuje svoje srpstvo, pokazuje svoj patriotizam“, kaže istoričar Hrvoje Klasić.

Novih komentara ni srpskog ni hrvatskog rukovodstva nije bilo, tako nije poznato ni da li će aktuelna kriza diplomatije Beograda i Zagreba za rezultat imati konkretnije posledice od medijske buke – poput odlaganja posete predsednice Grabar Kitarović Srbjii.