Balkan 60 godina iza EU – to je realna slika, čak i ublažena

Vesti 19. jul 201811:47 > 11:50
N1

Direktor Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi izjavio je za N1 da je izveštaj britanskog Komiteta za spoljne poslove prema kojem će Srbiji i ostalim državama Zapadnog Balkana biti potrebno 50 ili 60 godina da dostignu životni standard EU, realan, pa čak i ublažen.

Leo Beširi je u Novom danu TV N1 objasnio da je izveštaj temeljan i da su u njegovoj izradi konsultovane 24 individue i organizacije, te da se kao najsvetlija tačka ističe to da se više “jednostavno ne ubijamo”, dok se po raznim drugim pitanjima izražava ozbiljna zabrinutost. Naime, kako kaže, iako je region dostigao određeni demokratski nivo posle 2000. godine, poslednjih nekoliko godina primetan je proces dedemokratizacije i vraćanja na staro.

Direktor Instituta za evropske poslove kaže i da se određeni reformski zakoni usvajaju, ali da njihova primena izostaje.

“Ako želite da otvorite firmu i ako postanete uspešni, reketiraće vas. Ako ste mali, veliki će vas progutati. Rekli su nam ono što već znamo. Mi živimo u društvu gde je važnije koga znaš nego šta znaš. Nemate efikasno sudstvo koje može da garantuje sigurnost ljudi i vaše investicije”, istakao je on,

Leo Beširi ističe da su procene iz izveštaja da će Srbiji i ostalim državama Zapadnog Balkana biti potrebno 50 ili 60 godina da dostignu životni standard EU, realne, pa čak i ublažene. Građani Srbije, kako kaže, neće biti bogati sve dok se ne reše problemi korupcije, organizovanog kriminala i neefikasnog sudstva.

“Nemamo vladavinu prava. Niko ne želi da ide na sud. Ako imate firmu i neko vam nije platio račun, nemate sudsku zaštitu. Korupcija je toliko uvrežena, da ljudi kad idu kod lekara više razmišljaju šta će da odnesu, nego zašto idu. Srbija izgubi oko 500 km auto-puta godišnje samo zbog korupcije. Mi smo na 25 odsto standarda EU i ne vidimo boljitak, rast je mali. Da bi rast bio značajan, treba da bude preko četiri, pet odsto”, istakao je on i dodao da država treba da “prestane da maltretira ljude koji žele da investiraju u privatni biznis”.

Leo Beširi smatra da Srbija nije uradila ništa po pitanju borbe protiv korupcije, jer se najveći broj hapšenja zbog korupcije ne završava sudskom presudom, već se sprovodi samo u predizborne svrhe.

“Nemamo želju da se suprostvimo korupciji. Najbolji primer je finansiranje političkih stranaka. Imali smo beogradske zbore, a ne znamo kako su stranke skupile pare za kampanju. Nemamo institucije koje imaju kapacitet da to istraže”, upozorio je on.

Ističe i da će korupcija biti rasprostranjena sve dok je partijskog zapošljavanja, jer je to, kako tvrdi, glavni izvor finansiranja političkih partija.

Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, Leo Beširi je ocenio da je dobro što se ti razgovori vode, i da oni jesu šansa, ali da nisu transparentni.

“Žao mi je što predsednik konstatuje iste stvari kao na početku – da su se dogovorili da intenziviraju razgovore i održe mir”, naveo je on.

Komentarišući skepticizam prema proširenju EU, Leo Beširi je naveo da je on prisutan u zemljama Unije zbog velikih migracija i rastućeg nivoa ksenofobije, dok je svim zemljama kandidatima, osim Srbije, podrška članstvu i dalje vrlo jaka.

Smatra da građanima Srbije zapravo nedostaju informacije o procesu evropskih integracija i podseća da je podrška članstvu u Uniji rasla uvek kada je bilo nekih pozitivnih koraka, poput ukidanja viza 2009. godine.

Evropska komisija i građani Srbije, kako kaže, žele potpuno iste stvari – urešeno društvo, vladavinu prava, zdravstvo, institucije, infrastrukturu…