Veran Matić: Opasna inicijativa Advokatske komore Beograd

Vesti 06. jul 201817:06 > 17:09
N1

Povodom inicijative Advokatske komore Beograda da se uvede novo krivično delo "kršenje pretpostavke nevinosti", predsednik Komisije za istragu ubistava novinara Veran Matić je izjavio da je reč o, ma koliko besmislenoj, opasnoj nameri, budući da potiče od onih koji bi morali da znaju osnovne principe zaštite ljudskih prava.

On je ocenio da je inicijativa „isprovocirana“ isključivo njegovim javnim istupanjem, a uzrokovana je, ne iskrenom željom da se zaštite pretpostavka nevinosti i nezavisnost sudstva, već interesi pojedinih grupacija u okviru Komore i njihovih klijenata.

Pozivanje na zaštitu pretpostavke nevinosti kao tobožnji razlog za usvajanje izmena zakona vidim kao cinično i u potpunosti neiskreno. Pre svega, sudije kao nosioci važne javne funkcije, ne vrše svoju odgovornu aktivnost u vakuumu i efekti koje njihove aktivnosti mogu da proizvedu, itekako mogu da izazovu negativne posledice u društvu, naveo je Matić u pisanoj izjavi.

On je istakao da njegovo javno istupanje nije imalo za cilj, i nije ni na koji način bilo usmereno da vređa pretpostavku nevinosti, ili da utiče na nezavisnost sudova.

Samo sam se osetio odgovornim da, kao deo stručne javnosti, ali i kao novinar, izrazim svoj stav o neadekvatnosti postupanja suda u slučaju koji je od prvoklasnog interesa za javnost i čija odluka može da uspostavi negativan obrazac za postupanje i u drugim sličnim slučajevima, rekao je Matić.

Prema njegovim rečima, načelo pretpostavke nevinosti, na koje se AKB poziva, nije uvedeno da bi se u potpunosti zabranila kritika rada sudova, nego da se zaštite prava okrivljenog u krivičnom postupku, i to prvenstveno od suda, a ne od javnosti.

Podsećam da su suđenja javna upravo da bi sudovi bili pod nečim što se zove „demokratska kontrola“, ukazao je Matić.

On podseća da kršenje pretpostavke nevinosti i nezavisnosti suda nisu jedine vrednosti koje društvo treba da štiti.

Šta je sa pravom na slobodu izražavanja? Šta je sa opštim principima u zaštiti ljudskih prava da su ona međusobno jednaka i da jedno pravo ne može a priori da ima „jaču snagu“ i „veću vrednost“ u odnosu na drugo, upitao je Matić.

Šta je, dodao je, sa demokratskom kontrolom rada suda? Da li je mera inkriminacije srazmerna cilju koji želi da postigne? I šta je uopšte cilj, osim povlađivanje interesima jedne uske grupacije?

Matić je ocenio da je inicijativa AKB i normativni i civilizacijski korak unazad, jer je još 2012. godine zakonodavno telo naše države dekriminizovalo krivično delo „nedozvoljeno javno komentarisanje sudskih postupaka“ zbog toga što se radi „o nepotrebnoj inkriminaciji koja ograničava slobodu ispoljavanja mišljenja, a ograničava i slobodu medija“.

Tada je jasno zaključeno da „nekorektno izveštavanje pojedinih medija o nekim sudskim postupcima i davanje neadekvetnih izjava od strane pojedinaca ne mogu da opravdaju krivičnopravnu represiju, niti se njome može rešiti problem nekorektnog komentarisanja sudskih postupaka u medijima“, podsetio je Matić.

Reakcije Društva sudija i AKB Beograda povodom ovog slučaja, kao i niz kontroverznih odluka tokom više od decenije, pokazuju da postoji jaka društvena potreba da javnost pomno prati rad pravosudnih organa i reaguje kritikom kad god je to neophodno, zaključio je Matić.