Fukujama za N1: Vučić i jeste i nije populistički lider

Vesti 30. jun 201811:45 > 11:51
N1

Američki politikolog Frensis Fukujama ocenio je u intervjuu za TV N1 da je ruski predsednik Vladimir Putin kum svih populista i da daje vetar u leđa ostalim sličnim liderima u svetu. Za predsednika Srbije Aleksandra Vučića rekao je da se u spoljnoj politici ne ponaša kao populista, dok im je u unutrašnjoj sličan.

Fukujama objašnjava da su koreni populizma različiti. Jedan je, kako kaže, ekonomski jer je kroz proces globalizacije, bogatstvo izuzetno uvećano u poslednjih 30-40 godina, ali nisu svi imali koristi od toga, naročito radnička klasa u razvijenim zemljama. Pored toga, došlo je i do kulturne dislokacije, jer su se mnoge zapadne zemlje suočile sa ogromnim prilikom doseljenika koji, kako ističe, predstavljau pretnju tradicionalnom shtavanju nacionalnog identiteta.

Fukujama smatra da je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin zapravo “kum svih populista”, jer svoj demokratski mandat koristi za podrivanje institucija i širenje neke vrste nacionalističkog i veoma zavereničkog pogleda na svet.

“I to daje Viktoru Orbanu u Mađarskoj, Erdoganu u Turskoj, i velikom broju drugih lidera, vetar u leđa. Ali svaka zemlja se vodi sopstvenom istorijom i sopstvenim strahovima, tako da postoji međunarodna, ali i domaća dimenzija”, objasnio je američki politikolog ukazujuči na to da populisti jedni drugima pružaju podršku, te da je u poslednjih nekoliko na sceni “nacionalistička internacionala”.

Na pitanje gde na toj skali vidi predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Fukujama je rekao da se Vučić, kada je u pitanju međunarodna politika, drži plana približavanja Srbije EU, i u tom smislu ne sledi put drugih nacionalističkih lidera.

“Ali kad je u pitanju unutrašnja politika Srbije, na neki način im je sličan jer pokušava da oslabi unutrašnje institucije koje, po mom mišljenju, predstavljaju liberalnu demokratiju”, naveo je on.

Sagovornik N1 podseća i da se politički spektar u svetu značajno promenio, jer su nekada postojali “levi i desni svet”, koji su bili međusobno suprostavljeni po značajnim ekonomskim pitanjima.

“Sada imamo svet čije su sve veće podele bazirane na identitetu, na različitim konceptima etničke pripadnosti, nacionalnog porekla ili nacionalnih priča. Mislim da je to na određeni način vrlo opasan svet, jer teško dolazi do pomirenja, bar vi na Balkanu to dobro znate. Ako imate društva organizovana oko identiteta, mogućnost sukoba je izuzetno velika”, upozorio je on.

Nikada nisam verovao u neoliberalni koncept iz 90-ih

Fukujama kaže da i dalje stoji pri stavu da da “kraj istorije” i vrhniski oblik društvenog organizovanja nije komunizam, već neka vrsta demokratije povezane s tržištnom ekonomijom, ali da nikada nije podržavao neolibarelnu politiku koju je Vašington nametao devedesetih godina prošlog veka.

“Verujem da demokratije nema bez tržišne ekonomije, ali sve tržišne ekonomije moraju biti regulisane i moraju da imaju državu koja ih nadlgeda da bi zaštitila ljude od nejednakosti na tržištima. U tu ideju ekstremnog slobodnog tržišta nikada nisam verovao. Ta vrsta ekonomije koju su nametali Vašington i međunarodne institucije devedesetih, očigledno je imala vrlo destruktivan efekat što je dovelo do finansijske krize u SAD 2008. godine”, podseća on.

Fukujama ističe da je jaka država neophodan uslov za demokratiju, i da je to jedna od slabosti mnogih novih demokratija koje imaju slabe države sa visokim nivoom korupcije.

“Onda država nema kapacitete da pruži osnovne ulsuge, poput zdravstva obrazovanja i infrastrukture. To je jedan od razloga zašto mnoge demokratije nisu uspele”, smatra on.

Smatra da je isto to razlog i za neuspešan proces privatizacije u postsocijalističkim zemljama, jer se taj proces, kako kaže, može izvesti samo ako imate jaku, modernu, nepersonalizovanu državu koja će precizono proceniti imovinu i održati slobodnu i poštenu aukciju.

“Kada je privatizacija počela u Rusiji i Ukrajini i ostalim postsovjetskim državama, te institucije nisu postojale i zato su privatizacije bile loše, a imovina je prodata insajderima. Zato imate celu klasu oligarha u Rusiji, Ukrajini…”, ukazuje on.

Kapitalizam, kako kaže, jeste nestabilan u neregulisanom obliku koji je imao devedestih, ali se postavlja pitanje šta je alternativa regulisanoj tržišnoj ekonomiji?

“ Mislim da na to pitanje ne postoji odgovor. Mislim da većina oblika centralizovanog ekonomskog planiranja takođe nije dobra. Jedini alternativni i trenutno primenljivi model jeste onaj u Kini, gde imate kvazikapitalizam s veoma velikim državnim uplivom. Ali mislim da je to model koji funkcioniše samo u Kini, da ga je veoma teško primeniti u drugim društvima”, kaže Fukujama.

Na pitanje kako vidi svet za 30 godina, Fukujama je rekao da se to ne može sa sigurnošču reći, te da je moguće da se liberalni svetski poredak obnovi, naročito ako SAD povrate položaj lidera, ali i da svet može da krene u veoma lošem smeru.