Posledice bombardovanja – šta se zaista dogodilo 1999?

Vesti 12. jun 201817:50 > 17:51
Printscreen

Danas i zvanično - počinje istraživanje posledica NATO bombardovanja u Srbiji 1999. godine.

  Potpisan je sporazum između četiri ministarstava: zdravlja, zaštite životne sredine, odbrane i prosvete i nauke i obezbeđeno je, za početak, 15 miliona dinara. Istraživanje treba da dokaže da li je porast broja obolelih od malignih i autoimunih bolesti direktna posledica gađanja Srbije projektilima sa osiromašenim uranijumom.

Da li se zaista na Srbiju 99. sručilo 15 tona osiromašenog uranijuma? Da li je zaista baš zbog toga porastao broj novoobolelih, ali i umrlih od raka, kako tvrdi veći deo stručne javnosti? Od danas u Srbiji počinju naučna istraživanja čiji će cilj biti da utvrde istinu.

„Mi nećemo ništa da prejudiciramo, ali želimo i zbog nas i zbog drugih i zbog budućih generacija da iznesemo činjenice, da se sutra to nikome ne bi desilo“, rekao je Zlatibor Lončar, ministar zdravlja.

 Formiraju se četiri tela: jedno međuresorno koordinacino, jedno savetodavno, Upravni odbor na čijem čelu će biti ministar zaštite životne sredine i takozvana nacionalna laboratorija – u ovom slučaju cela Srbija, posebno KiM, biće jedna laboratorija.

„Ja lično duboko verujem da najveće posledice onoga što se dogodilo upravo jesu na Kosovu i Metohiji“, rekao je Goran Trivan, ministar zaštite životne sredine.

Te posledice, upozorava ministar, nisu vezane samo za osiromašeni uranijum, već i za granatiranje petrohemijskih postrojenja. Niti su, dodaju lekari, problematične samo maligne bolesti, već i uticaji na potomstvo.

„Vi sada ne možete da nađete slobodno mesto na klinici za imunologiju Kliničkog centra Srbije što nikada nije bio slučaj, tu je i problem steriliteta i naravno, najopasnijih maliignih bolesti. Prema tome, pustićemo epidemiologe da naprave plan kakav treba, a mi imamo svoje određeno mišljenje, da li ćemo to uspeti na naučni način da dokažemo, to ćemo videti. Za sada statistike ipak govore u naš prilog, bez obzira na to ko šta pričao“, kaže prof. dr Danica Grujičić, načelnica neurohirurgije KCS S druge strane, autoimune bolesti.

Takav pristup – strogo naučni – tvrde članovi Komisije, isključuje svaku političku konotaciju.

„Razume se da će biti problema u ovom poslu, i već ih ima, ali nas problemi i pritisci stimulišu“, kaže Trivan.

N1: Ko vas pritiska i zašto?

Trivan: Ne mogu da vam kažem.

N1: Zašto?

Trivan: Dobili ste odgovor.

Nismo. Nezvanično, članice NATO-a nisu oduševljene istraživanjem koje počinje Srbija. Iz te organizacije nedavno su naveli da su i sami pre 19 godina sproveli naučno istraživanje i da je utvrđeno da upoteba osiromašenog uranijuma nije bila uzrok zdravstvenog rizika.

„Mi ne želimo da kažemo da ti rezultati nisu tačni, ali ne znači da odgovaraju pravom stanju na terenu. Dovoljno je da uzmete uzorak na drugom mestu koje je manje problematično, rezultat će vam biti tačan, ali neće biti relevantan za ono što je nama bitno“, kaže Aleksandar Jovović, profesor Mašinskog fakulteta.

Srbija će rezultate svog istraživanja moći da predstavi tek za nekoliko godina.