Država ne pokazuje želju, ni volju da se bori s korupcijom

Vesti 05. maj 201810:20 > 10:43
N1

Postupak protiv Srbije u Savetu Evrope zbog nesprovođenja preporuka za sprečavanje korupcije, svakako je loša vest i pokazuje da odvašnje vlasti ne ispunjavaju svoje obaveze, ocenio je u Novom danu Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija. Novinarka KRIK-a Bojana Jovanović smatra da država nema želju da se bori protiv korupcije.

Za Srbiju i još osam država je u Savetu Evrope pokrenut postupak zbog, kako se navodi, „u celini nezadovoljavajuće“ primene preporuka za sprečavanje korupcije među parlamentarcima, sudijama i tužiocima.

Reč je o preporukama Grupe zemalja protiv korupcije koja deluje u sklopu Saveta Evrope (GRECO) čiji je godišnji izveštaj objavljen u Briselu i Strazburu, uz upozorenje da je došlo do „nazadovanja u borbi protiv korupcije“.

Nemanja Nenadić izjavio je u Novom danu TV N1 da je to svkako loša vest, jer govori o tome da Srbija svoje obaveze nije sprovela na vreme. Naime, postupak je, kako kaže, pokrenut još u oktobru prošle godine, a sada je GRECO sumarno objavio koje sve zemlje nisu ispunile svoje obaveze dobijene još 2015. godine, a čiji je rok za ispunjenje istekao na kraju 2016.

“Kada sve to imamo u vidu, možemo zaključiti da je odnos naše države prema preporukama međunarodnih organizacija neodgovarajuć”, smatra Nenadić i ističe da izveštaje GRECO gleda i EU koja na osnovu njih izvlači svoje zaključke o napretku zemalja kandidata u procesu evrointegracija.

N1

Gošća Novog dana bila je i novinarka KRIK-a Bojana Jovanović koja podsetila da Savet Evrope u svom izveštaju ukazuje na značaj istraživačkih novinara u borbi protiv korupcije, a koji se u svom radu u Srbiji suočavaju sa brojnim problemima.

Podseća da je KRIK u prethodnom periodu otrkio vezu pojedinih predstavnika vlasti sa koruptivnim radnjama, pa i sa kriminalom, ali da to nikada nije dovelo do daljih istraga.

Navodi primere panamskih i rajskih papira, kada je nadležni državni organi nisu ni proverili postoji li pranje novca, utaja poreza ili sl. Podseća da su, posle tih globalnih istraživanja, političari na Islandu i u Španiji podnosili ostavke, jer se pominju u procurelim dokumentima, dok je srpski ministar Nenad Popović podneo četiri tužbe protiv KRIK-a zbog tekstova o njemu.

Srbija može očekivati nove kritike

N1

Savet Evrope i GRECO u posebnom saopštenju ističu da je „u nekim evropskim zemljama u 2017. godini došlo do zastoja i izmena zakonskih inicijativa za pospešenje reformi prethodno pokrenutih za jačanje sprečavanja korupcije, ili se spremaju reforme koje bi mogle dovesti do kršenja normi Saveta Evrope za suzbijanje korupcije.

Nenadić smatra da se to saopštenje odnosi na pojedine evropske zemlje koje su napravile korak nazad kada je reč o poštovanju ljudskih prava, ali ne isključuje mogućnost da i Srbija dođe na udar takvih razmatranja.

Podseća na Nacrt zakona i izmenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, u kojem postoje odredbe koje bi ograničile već dostignute standarde u Srbiji.

“Jedna od ideja je da se isključe državne firme organizovane kao akcionarska društva ili da se uvede upravni spor protiv rešenja poverenika, pa da čekamo mesecima duže da dobijemo ta dokumenta”, upozorio je Nenadić.

Ocenio je i da su promene Ustava problematične. Iako Ministarstvo pravde očekuje pozitivne ocene Venecijanske komisije na Ustavne amandmane, Nenadić smatra da se ta očekivanja baziraju na tome što se neki od predloga ustavnih izmena poklapaju sa minimalnim evropskim standardima, ali ističe i da minimum nije ono što Srbiji treba, već rešenja koja su bolja od postojećih.

Bojana Jovanović takođe je istakla značaj slobodnom pristupu informacija od javnog značaja i ističe da se KRIK u svom radu, u 90 odsto slučajeva žalio povereniku kako bi došao do dokumenata za svoja istraživanja.

Pored najavljenih izmena zakona, Jovanović upozorava i da promena na mestu poverenika može biti problematična, budući da Rodoljubu Šabiću na kraju godine ističe mandat.

Zabrinjava izostanak reakcije tužilaštva

Gosti Novog dana posebno su se osvrnuli na rad državnih organa u borbi protiv korupcije. Nenadić je podsetio da je Agencija za borbu protiv korupcije načinila neke pozitivne korake nakon što je Majda Kršikapa imenovana za direktorku, ali da je ona nakon samo dva meseca podnela ostavku bez ikakvog obrazloženja.

Nenadić kaže da Agencija najbolje funkcioniše u onom delu koji se odnosi na razmatranje u kolikoj je meri ostvarena Strategija za borbu protiv korupcije, ali da te izveštaje u Skupštini, nažalost, niko ne čita. Međutim, kada je reč o finansiranju političkih stranaka i kontroli imovine političara, postoje problemi, ističe on.

Nenadić dodaje da se ipak zna na kom državnom organu je najveća odgovornost kada se pojavi summnja da je počinjeno krivično delo – a to je tužilaštvo čija reakcija, kako kaže, najčešće izostaje.

“Ako reakcija izostane, možemo da zaključimo da tužilaštvo ima politička ili druga neprimerena razmatranja”, upozorava on.

Bojana Jovanović smatra da država ne pokazuje ni želju, ni volju da se bori protiv korupcije. Kaže da je Agencija za borbu protiv korupcije uglavnom reagovala posle tekstova KRIK-a, ali da se posle toga ništa nije dešavalo.

“Najbolji primer je ministar Vulin i poreklo 200.000 evra kojima je kupio stan. Agencija je utvrdila da ne postoje jasni dokazi o poreklu novca i poslala je izveštaj tužilaštvima. Taj izveštaj je stajao dve godine u fioci, i cela priča je pokrenuta nakon što su novinari KRIK-a i Insajdera postavili pitanja. Nakon 10 dana, u tužilaštvu su rekli da su završili i da nema krivičnog dela i onda je krenulo šetanje predmeta”, podsetila je Bojana Jovanović.