Ne mogu bez Tita – u Kući cveća svi, od Vardara do Triglava

Vesti 04. maj 201819:03 > 19:14
N1

Na današnji dan pre 38 godina umro je Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ i Saveza komunista, koji je upravljao Jugoslavijom 35 godina. I decenijama posle njegove smrti, građani iz cele bivše države obilaze njegov grob - za neke su godine Titove vlasti bile i njihove najbolje godine, dok mlađi dolaze da upoznaju deo istorije.

Petnaest sati i 5 minuta – vreme smrti Josipa Broza pre tačno 38 godina. U Kući cveća japanski turisti, novinarska ekipa i poštovaoci bivšeg doživotnog jugoslovenskog predsednika. Sirena se više od dve decenije ne oglašava.

„To mi kaže nešto loše, da to nije u redu. Evo sad sam čula kad je došao onaj portir i pitao je dole da li da se oglasi sirena – oni su rekli ne“.

Tokom prepodneva drugačija slika. Građani su i pre otvaranja Kuća cveća čekali da odaju Titu počast. Došli su iz gotovo svih jugoslovenskih republika. 

„Delegacija iz Makedonije, grad Kočani, grad poznat po pirinču. Zbog čega dolazite danas ovde? Samo zbog Titove Jugoslavije i druga Tita. Bio je i ostao svetska ličnost, neponovljiva. Niko ne može da ga zameni“.

„Ja sam uvek bila za Tita, moji roditelji su bili partizani. Moj otac je prošao i Sutjesku i Neretvu, Prva proleterska i bilo nam je dobro i nostalgična sam normalno“.

Među posetiocima i malobrojne takozvane „neverne Tome“.

„Najverovatnije kad nema njihovog imena, a nema Titove petokrake na spomeniku, onda nema ni njih. Otkud mi sad znamo da je Tito u tom grobu“.

N1

„Ima svakakvih pitanja, ali mi se držimo onoga što je zvanična istorija i onoga što je zapisano ovde gde je on živeo i gde je postojao njegov zvanični protokol i sva dokumenta“, navodi PR Muzeja Jugoslavije Ana Radić.

A istorije još ima na Dedinju gde Titov i Jovankin grob 4. maja poseti i do dve hiljade poštovalaca. Mladi navode – časovi istorije posvećeni su drugim temama.

„Nikakva naša istorija se ne uči, uopšte. Više se uči o Americi, Francuzima i ostalom, nego o našoj i Kosovu i bilo čemu što se dešavalo pre“.

„Čuo sam kao da nije bio toliko dobar za naš narod, za srpski narod“.

Istoriju pišu pobednici, podseća Titova unuka Svetlana Broz, a sada su to Balkanu, dodaje, gubitnici iz četrdesetih.

„Mi danas imamo nešto što je falsifikat istorije, što je daleko od istine, ali što je posledica nemorala onih koji vladaju. Baš se bavim javnom reči da bih pokušala da sprečim takvo nakaženje istorije kakvo postoji“, kaže Svetlana Broz.

A o veličini i ugledu jednog od lidera Pokreta nesvrstanih, koji je uspešno balansirao između dva svetska bloka, i čije vreme Jugosloveni pamte kao najsrećnije doba života, svedoči više od 200 delegacija iz 127 zemalja sveta na sahrani u Kući cveća.