Izborni zakon – da li je vreme za promene?

Vesti 18. mar 201817:48 > 18:45
N1

Koliko je postojeći izborni sistem u Srbiji dobar? Neretko se govori o njegovim manjkavostima i potencijalnim izmenama izbornog zakonodavstva, ali praktičnih pomaka nema već deset godina.

To pitanje na dnevni red vraća ministar Rasim Ljajić i njegova stranka, a iz Cesida pozdravljaju inicijativu i poručuju da je, ukoliko ne bude vanrednih izbora, sada pravo vreme da partije prihvate preporuke, ne bi li se povećalo poverenje u izborni sistem kod birača.

Opozicija je razdrobljena i kao da je nema, zaključuje Miloš Jovanović, predsednik Demokratske stranke Srbije, koju su poslednji izbori ostavili daleko ispod cenzusa. Predlaže da se, kako kaže, „oboleo“ politički sistem u kome prevlast ima jedna stranka, leči promenom izbornog sistema.

„To je klijentelizam, korupcija, to je doduše i neka vrsta podrške zbog te politike koja je i levo i desno, i Kosovo i Evropa, i prava za manjine ili gejeve i migovi. Dakle, sve je to jedan veliki bućkuriš vladajuće koalicije, pa i vladajuće stranke same po sebi, i sve je to dovelo do toga da oni imaju prevlast. Većinski sistem treba uvesti i to treba uraditi što pre, kako bismo konačno otupeli partokratiju, klijentelizam koji vlada i korupciju, drugačije ne može“, rekao je Miloš Jovanović, predsednik DSS-a.

Jovanović nije za uvođenje stepenastog cenzusa za koalicije, jednu od inicijativa za koju se zalaže stranka Rasima Ljajića. Šta bi povećanje cenzusa za partije koje na izbore idu u koalicijama značilo u trenutku kada od 24 liste na beogradskim izborima tek četiri ulaze u Skupštinu Grada?

„To bi možda značilo da konačno može da se govori o ujedinjenju i formiranju neke demokratske opcije koja bi okupila stranke proizašle iz DS-a, jer bi one shvatile da prosto nemaju šanse na tim izborima ukoliko idu razjedinjene, kao što su išle do sada. Sa druge strane, ako kratkoročno gledamo, najveći dobitnici su svakako SNS i SPS koji imaju stabilnu partijsku infrastrukturu i jedini su sigurni da će ući u parlament, bilo da se radi o nacionalnim ili lokalnim izborima u većini gradova u Srbiji“, ocenjuje Ivo Čolović, iz Cesida.

Čolović podseća i na rizik da povećanjem cenzusa za koalicije neke ideje ostanu van parlamenta. U SPS-u, koji je u koaliciji prešao cenzus na beogradskim izborima, nisu želeli da komentarišu Ljajićev predlog o uvođenju stepenastog cenzusa. On se, između ostalog, zalaže i za sprečavanje zloupotreba prirodnog praga za manjinske stranke.

„Pojavi se, ja sam lično gledao, čovek na televiziji i kaže – ne, mi nismo manjinska stranka, ali koristimo pravo da učestvujemo na izborima kao manjinska stranka. Pa stanite, nije ovo bacanje kamena s ramena, ne možete da pravite cirkus od tako važne stvari“, rekao je Rasim Ljajić.

Iako je, podseća Čolović, ranije bilo konsenzusa među partijama o Cesidovim predlozima izmena izbornog zakonodavstva, pitanje je kome bi takve promene odgovarale u trenutnom odnosu političkih snaga.

„Za to nam je neophodna podrška svih političkih partija, posebno onih koje su na vlasti. One moraju da shvate kakvu korist ima politički sistem i partijski sistem u Srbiji od toga. Dok oni to ne shvate, mi ćemo zaista ostati da tapkamo u mestu“, smatra Čolović.

A Srbija, u tom smislu, stagnira već deset godina