Marković: Ulagati više u rad s problematičnom decom

Vesti 15. mar 201809:37 > 10:13
N1

Dnevni boravak za decu i mlade s problemima u ponašanju, koji funkcioniše kao deo Udruženja građana IAN, nalazi se pred zatvaranjem zbog nedostatka finansijskih sredstava. Zaposleni u ovom boravku se nadaju da će se za taj problem pronaći rešenje, jer je, kažu, preventivni rad s decom ono u šta država mora da ulaže više.

„Maloletnici ukrali dva auta, pa ih zapalili“, „Maloletnici dilovali drogu“, „Maloletnici pretukli beskućnika“, „Maloletnici prebili profesora iz zabave“. Ovo su samo neki od brojnih novinskih naslova zbog kojih se zapitamo kakva sutrašnjica čeka našu decu i nas u društvu u kome su ovakvi događaji sve učestaliji.

Iako je od 2014. ispunio propisane standarde i postao socijalna usluga licencirana od strane Ministarstva za rad, zapošlјavanje, boračka i socijalna pitanja, Dnevni boravak će se ugasiti se krajem aprila ukoliko do tada ne bude nađeno makar privremeno rešenje za nastavak funkcionisanja ove važne usluge.

Specijalna pedagoškinja i koordinatorka dnevnog boravka Ljiljana Marković kaže da se taj boravak do sada finansirao isključivo projektno, ali da je njihov cilj, kada su osnovali tu uslugu, bio da se on uključi u sistem socijalne zaštite.

„Ideja je bila da kada dobijemo licencu, uđemo u sistem. Nismo postali njegov deo i nismo počeli da se finansiramo iz sistema. Iako u zakonu postoji ova usluga kao deo sistema socijalne zaštite, i iako smo ostvarili dobru saradnju sa organima socijalne zaštite, pre svega sa centrima za socijalni rad, nismo naišli na razumevanje gradskih vlasti za potrebu ovakvog jednog centra“, rekla je Marković u Novom danu.

Ona kaže da su se obraćali Ministarstvu rada, Ministarstvu pravde, kao i gradskom Sekretarijatu za socijalnu zaštitu u Beogradu, ali da nisu pronašli rešenje.

„Dobili smo odgovor od Ministarstva rada u kojem nam je rečeno da to ministarstvo ne finansira usluge socijalne zaštite, a grad nekako nije prepoznao potrebu za ovom uslugom, iako recimo, ona postoji i funkcioniše u Kragujevcu i Novom Sadu“, rekla je Marković.

Gošća N1 kaže da stručnjaci u boravku godišnje rade sa oko 100 porodica, koje im upućuju centri za socijalni rad, a da u svakom momentu imaju oko 40 slučajeva na kojima rade.

„Program traje najmanje šest meseci i podrazumeva svakodnevne kontakte sa decom i njihovim porodicama…Neki traju i do dve godine. Imali smo dečaka koji je živeo s bakom, jer mu je majka preminula, dečak je imao problem i sa zakonom…Pomogli smo mu da prestane da čini krivična dela, da ne koristi psihoaktivne supstance i da potraži posao“, rekla je Marković.

Stopa recidiva do sedam odsto

Ona je navela da je stopa recidiva kod takve dece od dva do sedam posto, što su rezultati koje dobijaju centri u Kragujevcu i Novom Sadu.

„To su izuzetni rezultati“, kaže Marković i dodaje da mi bi ovakav model rada s problematičnom decom trebalo da proširi na što veći broj gradova, jer je, kako kaže, važno ulagati u preventivni rad.

Dnevni boravak u Beogradu obuhvata korisnike od 7 do 22 godine i u skladu s tim postoji više vrsta programa, koji se prilagođavaju broju i uzrastu dece.

„Program podrazumeva rad s celom porodicom, i time se intenzivno bavimo, svakodnevno, a naše usluge prilagođavamo njihovim problemima“, rekla je Marković.

Prema njenim rečima, intenzivni tretman bavljenja jednim detetom je ključan za njegovu resocijalizaciju. Ona kaže i da roditelji moraju da se bave svojom decom i da pre svega, razumeju njihove potrebe.

„Moramo da se bavimo decom, ma koliko nam životne okolnosti to ne dozvoljavaju, moramo da budemo upoznati koje su to konkretne potrebe za svaki uzrast, jer te potrebe nisu uvek iste. Moramo da razumemo šta se dešava i kako da odreagujemo u tim situacijama“, rekla je Marković.

Pogledajte gostovanje u Novom danu: