Novi način za borbu s korupcijom, hoće li biti efikasan?

Vesti 28. feb 201818:46 > 19:20
Shutterstock

Počinju sa radom posebna odeljenja tužilaštva i sudova, specijalizovana za borbu protiv korupcije. Da li Srbija dobija sistem za procesuiranje korupcije po uzoru na rumunski, ili je u pitanju, kako kritičari smatraju, još jedna institucija koja će funkcionisati samo na papiru?

Demonstranti na centralnom trgu u Bukureštu već četiri dana protestuju kako bi zaštitili jednu ženu. Laura Kovesi, državna tužiteljka Rumunije, pred sud je poslala na hiljade korumpiranih zvaničnika, uključujući i jednog premijera. 700 kilometara zapadno, u Srbiji, postavljaju se table mreže koja ima isti zadatak – da specijalna odeljenja sudova i tužilaštava efikasno procesuiraju sve koji su zavukli ruku u javni džep.

„Očekuje se, prosto, i privatna i javna sfera, bilo koji primeri gde neko svojim društvenim ili nekim drugim uticajem, ili zloupotrebom svog položaja, želi da pridobije neku korist za sebe ili za drugog“, kaže portparolka Višeg suda u Novom Sadu Ivana Karapandžić. 

Zvuči sjajno, ali – da li je baš tako? Specijalna odeljenja, naime, neće istraživati neka od ključnih krivičnih dela, poput utaje poreza. Regionalne jedinice pravosuđa takođe će imati i limit – moći će da procesuiraju samo dela čija šteta iznosi manje od 200 miliona dinara, dok nadležnost za velike igrače ostaje isključivo na Tužilaštvu za organizovani kriminal.

„To mogu biti direktori Kliničkih centara, to mogu biti direktori škola, privatni preduzetnici. Dakle, ukoliko mu se stavlja na teret krivično delo zloupotrebe službenog položaja, a čiji iznos je manji od ovog cenzusa“, rekao je portparol Višeg tužilaštva u Novom Sadu Zoran Jakovljević.

U pitanju je projekat koji neće dati rezultate, smatraju u udruženju tužilaca. Ključna boljka ostaje, kažu, činjenica da policija ne odgovara tužilaštvu, već svom ministru, a praksa pokazuje da se funkcioneri koji pripadaju vlasti po pravilu ne nađu na tapetu.

„Pošto policija ima svoju organizaciju, svoju unutrašnju strukturu i hijerarhiju nezavisno od tužilaštva, a na čijem čelu se nalazi ministar policije, koji je političar, vrlo je teško, čak i kad bi tužilaštvo imalo i najbolju volju da nešto procesuira, imalo bi veliki problem da prikuplja dokaze ukoliko postoji opstrukcija na višim policijskim nivoima“, smatra Radovan Lazić iz Udruženja javnih tužilaca.

Da ova činjenica može predstavljati problem antikoruptivnoj mreži koja je tek u povoju, priznaju i u tužilaštvu.

„Pa, na neki način vezuje ruke, ali postoje mehanizmi koje tužilaštvo može preduzimati prema policiji ukoliko ne postupi po nalogu. E sad, koliko je to u praksi zaista tako, to je drugo pitanje“, rekao je Zoran Jakovljević.

Poseban problem, podvlače u udruženju tužilaca, je i to što se rukovodioci novih odeljenja na ta mesta neće birati, već upućivati na određeni period, što znači da svakog trenutka sa svojih pozicija mogu biti opozvani i vraćeni u tužilaštva opšte nadležnosti.