Bezvizni režim Srbiju učinio "kapijom" za azilante iz Irana

Vesti 27. feb 201818:41 > 18:49
N1

Za šest meseci od kada postoji bezvizni režim, broj iranskih državljana među tražiocima azila je sa prvobitnih 3%, porastao na 12%. Pretpostavlja se da je broj onih koji Srbiju koriste kao tranzitnu zonu prema Zapadnoj Evropi zapravo mnogo veći i da bi mogao da se poveća već u martu, za kad je najavljeno uvođenje avionskih linija Teheran-Beograd.

Beograd kao turističku destinaciju, gradonačelnik Siniša Mali promovisao i pre dve godine, tokom posete Iranu.

„Otvorićemo potencijal ne samo za investicije već i za turiste koje očekujemo u Beogradu“, rekao je Mali 2016. godine u Teheranu.

I, od uvođenja bezviznog režima, prošlog avgusta, blizu sedam hiljada Iranaca doputovalo je u Srbiju. Međutim, mnogi od njih nisu došli turistički.

„Ja sam lažni turista, želim samo da što pre stignem do Evropske unije. Uplatio sam i sedmodnevni aranžman u Beogradu, ali idem dalje. Što se tiče Srbije, i kao turisti i kao migrantu, lepša mi je od Turske, ali je Nemačka najlepša“, kaže jedan od migranata.

„I ja bih došao kao turista, ali sam maloletan pa mi nisu dali pasoš, nisam mogao da čekam i onda sam dovde prepešačio oko tri i po hiljade kilometara da pobegnem od diktature“, rekao je drugi.

Od pešačenja je lakše letenje avionom, a i karta je jeftinija nego krijumčar, kaže Gordan Paunović iz Info parka, gde svaki dan dolazi sve više tražilaca azila iz Irana.

„Postoje turističke organizacije i u Iranu i ovde koje se bave aranžmanima, postoji i smeštaj, ne samo hotelski, već i privatni, stanovi zakupljeni na duži period, nekoliko meseci, gde se samo rotiraju grupe ovih ljudi – kada jedni napuste Srbiju na njihovo mesto dolaze drugi“, objašnjava Paunović.

U avgustu kada je odobren bezvizni režim između Srbije i Irana, u prihvatnim centrima bilo je 120 Iranaca, koji su zatražili azil. Broj stalno raste. Već u septembru bilo ih je 125, 185 u oktobru, u novembru 290, decembru 440, januaru 450, a poslednji podaci iz februara pokazuju da ih je 482, kaže Ivan Gerginov iz Komesarijata za izbeglice.

„Postoji opasnost da će se broj tražilaca azila u evropskim zemljama povećati, zbog ovih direktnih letova koji su dva puta nedeljno i teoretski gledano to bi moglo da napravi šansu, ali s obzirom na čvrsto zatvorene granice na severu, mislim da će to teško ići, te se neće osetiti pometnja u vezi s tim“, ocenio je Gerginov.

Upravo direktne letove na liniji Beograd – Teheran ministar spoljnih poslova Irana Džavid Zarif naveo je kao jedan od najvećih uspeha u saradnji sa Srbijom.

„Na osnovu postignutih dogovora prvi let između glavnih gradova Irana i Srbije, biće realizovan tokom marta meseca 2018. godine“, rekao je Zarif.

Tim letovima u Srbiju bi sedmično moglo da doputuje nekoliko stotina iranskih turista, među kojima su i lažni.

„Do marta moramo pronaći neko rešenje, zaista bi bilo šteta da se vratimo na vizni režim, prvo politički i diplomatski ne bi bilo korisno, a i ekonomski je štetno zato što želimo što veći broj iranskih turista da privučemo“,  izjavio je ministar trgovine i turizma Rasim Ljajić.

Srbija sa Iranom nema sporazum o readmisiji, tako da prinudna deportacija odbeglih iranskih turista nije moguća.