Izabrani slogani protiv "bele kuge": Dosta reči, nek zakmeči

Vesti 13. feb 201810:58 > 11:08
Shutterstock

Ministarstvo kulture i Savet za populacionu politiku izabrali su slogane koji bi trebalo da podstaknu rađanje u Srbiji.

Izabrano je šest slogana, umesto planirana tri, a novčane nagrade su zbog toga podeljene.

Prvo mesto dele slogani „Ljubav i beba – prvo što nam treba!“ i „Rađaj, ne odgađaj“, na drugom mestu su „Mama – neću sama, tata – hoću brata“ i „Dosta reči, nek zakmeči“, a na trećem „Čuda se ne dešavaju. Čuda se rađaju“ i „Nek se deca rađaju i lepe stvari događaju“.

Nagrada za prvo mesto je 150.000 dinara (dva puta po 75.000), za drugo 75.000 (dva puta po 37.500) i za treće 50.000 (dva puta po 25.000)

Na konkurs su stigla 1.002 predloga u 948 pisama iz 104 grada i mesta u Srbiji, a među šest izabranih, čak četiri je iz Beograda, jedan je iz Pančeva, a jedan iz Kuršumlije.

Konačan izbor napravio je žiri u kom su bili ministarka zadužena za demografiju Slavica Đukić Dejanović, državni sekretar Ministarstva kulture i informisanja Aleksandar Gajović, šef kabineta ministarke Đukić Dejanović Nikola Jovanović, direktorka IAA Serbia (Međunarodna asocijacija za advertajzing) Jelena Ivanović i Vladimir Čeh, osnivač Instituta za istoriju oglašavanja, koji je predsednik Komisije.

Kako je saopšteno, odluka da se nagrade podele je doneta većinom glasava, jer „nijedan od predloga ne zadovoljava da jedna poruka identifikuje složenost problema projektnog zadatka iz Javnog poziva“.

„Šest odabranih poruka (koje pokrivaju pojedine segmente kompleksnog zadatka kada je promocija nataliteta u pitanju) su iskazi koji će moći da budu korišćeni u budućoj kampanjI“, navodi se.

Kako su naveli, Komisija je u svojoj analizi prispelih radova konstatovala da se primećeni uslovni populizam u predlozima ogleda i u tonu i stilu prispelih poruka. One su nadahnute, naglašeno afirmativne, zasnovane na domaćem poimanju porodice, zajednice, ljubavi, potomstva.

„Primetni su i didaktičnost, poučnost i sentimentalnost. Retko su poruke bile tvrđe, oporije ili kompetitivne. Tu nema „političke politike“ ali ima shvatanja temeljne ugroženosti društva i imperativa promena razumevanja i ponašanja, navodi se u analizi. Po oceni komisije ovakav stil i ton ne može biti obeležje planirane kampanje, budući da je ona ograničena vremenski, materijalno i medijski i da ima specifične ciljeve veće prodornosti i vidnog pokretanja“, sopšteno je iz Ministarstva kulture.

Takođe navode da kampanja mora poštovati shvatanja i osećanja građana, njihov senzibilitet i način opštenja upravo na ove teme, gde se sa opšteg nivoa mora brzo i sigurno spustiti i zadržati na grupnom (porodičnom) i individualnom, a što umerenije na institucionalnom nivou.