Hadžić o populizmu: Muka je biti Đuka!

Vesti 26. nov 201710:52 > 10:53
N1

Zastrašivanje građana, stalna proizvodnja domaćih i stranih neprijatelja i pozivanje na narod kako bi se jačala uloga vođe i opravdale neke mere i postupci i pojačala represija, elementi su populizma koji se na ovim prostorima koristi dugo, uz varijacije, ocenili su Jovanka Matić i Miroslav Hadžić gostujući na N1.

„Mogućnost konflikta je tema koja na ovim prostorima traje već 30 godina uz određene varijacije, ali je to sastavni deo populizma. Pri čemu treba podsetiti da se populisti definišu narodom, oni tvrde da su oni predstavnici naroda i da znaju šta je narodu potrebno, te sa te pozicije definišu neprijatelje“, izjavio je predsednik Upravnog odbora Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Miroslav Hadžić.

Prema njegovim rečima, bezbednosna situacija je veoma plodno tlo za populizam. „Vi ste taj koji znate kako treba braniti narod…Napad na vođu je napad na naciju, na državu, na svakog od nas. I time se pravdaju određene mere i pojačavanje represije“, rekao je.

„Pa imate predlog izmena zakona o vojsci, kojim se predviđa da vojna policija može biti upotrebljena van vojske. Pa uz već postojeće službe, vi dobijate jos jednu policijsku snagu, za koji se ne zna ni po kojoj proceduri, ni kada ta vojna policija može da pristupi nekoj situaciji“, navodi Hadžić.

Posledica je, kako je rekao, da se opasna moć skoncentriše kod nekoliko pojedinaca. „To je jedan od generatora gde se obnavlja i jača taj populistički pristup“, dodaje.

Naučna saradnica Instituta društvenih nauka Jovanka Matić kaže da se populizam bazira na svim temama.

„Nema tema koja nije zahvaćena – odnos prema opoziciji, prema vlasti, prema spoljnim neprijateljima, a i sve unutrašnje i svakodnevne teme…Potencira se neprijateljski odnos – mi koji smo ujedinjeni, koji imamo jednu volju, i tamo neki drugi, koji je suprotan nama, i koji ima zlu nameru…To je opasnost populizma, da se pluralizam mišljenja doživljava kao suprotstavljanje dobra i zla“, objašnjava Matić.

 A kao pomoć u tom populizmu, političari koriste tabloidnu štampu. Pa se tako pojavila informacija da bošnjački član Predsedništva BiH Bakir Izetbegović sprovodi ilegalnu obuku paravojnih formacija koju je do sada „prošlo najmanje 9.000 mladih Bošnjaka od 18 do 35 godina, a njih 5.000 je zadužilo i uniformu i osnovnu vojnu opremu“.

„Ovde se pažnja javnosti preusmerava ka navodnoj spoljašnjoj opasnosti, pokušaj da se skretanjem pažnje i senzacijama pokušava da ostvari neki dnevno politički ciljevi“, rekao je Hadžić. Dodaje da „na svaka 2-3 dana dobijamo nove teme, premeštaju se interesovanja, koja se kreću od fudbala do spoljnih neprijatelja“.

Jovanka Matić kaže da populističke politike nema bez upotrebe medija.

N1

„Još 60-tih godina prošlog veka je počelo. Kada je televizija postala dominantni mediji, politika se potpuno okrenula prema potrebama medija i svoju aktivnost prilagodila je medijskoj logici. Različito se mediji ponašaju prema politici. S nastankom tabloidnih medija, to dobija razmere koje su štetne po poimanje politike“, kaže Matić.

Kako je rekla, tabloidi su stvorili uslove za nastanak političkog populizma. „Između njih postoji podudarnost ciljeva i potreba, ali tabloidi i sami proizvode populističe poglede“, dodaje Matić.

„Pored političke elite, sada postoje opasni drugi koji sprečavaju narod da ostvari svoju volju. I tu sad mogu biti mnogi: i spoljašnji neprijatelji i civilno društvo i pojedinci“, naglašava Matić.

Prema njenim rečima, kvalitetni mediji u populizmu vide opasnost i ponašaju se ili tako što ga ignorišu ili ga ismevaju, ili upozoravaju na njihove delovanje. „Tabloidi su prigrlili populizam, jer od toga žive“, dodala je.

Slučaj „Jajinci“ tipičan primer populizma

Hadžić kaže da je afera „Jajinci“ čim je lansirana „bila neodrživa na osnovu zdravog razuma“.

„Bilo je niz nelogičnosti: ako predsednik države ima obezbeđenje, ako su službe zadužene da kontrolišu prostor, pa onda spisak od 97 osoba od interesa…I to je deo populizma – strašenje građana, javnosti, igranje na kartu nesigurnosti – ‘pošto sam lično ugrožen, nudi mi se briga o naciji’, ‘ako je ugrožen vođa, onda sam i ja propao'“, kaže Hadžić.

Naglašava da ne treba zaboraviti da populizam vodi ka otimanju države.

„Elite na vlasti u ime naroda, odbrane, sigurnosti, zarobljavaju državu, a u takvoj državi, moć se koncentriše na jednom mestu. Jasno je da imamo jezgro u kome leži opasna moć. Ako dodamo odsustvo kontrole, svaki pokušaj da se pitate da li je nešto u skladu sa zakonom, vodi ka tome da dobijete etiketu izdajnika, špijuna, neprijatelja“, kaže Hadžić.

Curenje informacija iz bezbednosnih službi, gosti N1 ocenjuju kao veliki problem.

„Curenje informacija nekim medijima se stalno postavlja kao problem. U svim razgovorima o medijima, postavlja se pitanje zašto nema normalnog odnosa vlasti prema medijima, zašto cure informacije“, kaže Matić.

Hadžić kaže da u državama kakva je Srbija, te informacije se ne plasiraju slučajno.

N1

„Informacija iz dela bezbednosnih službi ne objavljuje se u medijima slučajno. To je možda moguće u velikim tržišnim državama, ali u neuređenom društvu to curenje informacija se dešava ili uz prećutni ili uz interni nalog nosilaca vlasti“, kaže Hadžić.

Dodaje da tabloidi iz ponuđenog kontstruišu priču, stavljaju naglaske gde hoće u zavisnosti kakav efekat žele da proizvedu.

„I stalno ta ugroženost… Ako tako gledamo, nema jedne pretnje koja nas mimoilazi“, dodaje Hadžić.

Jovanka Matić kaže da je veoma važno rastrašivanje javnosti.

„Rastrašivanje građana od napora da učestvuju javno u normalizaciji prilika i života u ovoj zemlji. Prema istraživanju Instituta društvenih nauka, od 10 građana, njih šest se ne zanima za politiku. Pre 10 godina je bilo obrnuto… Među tih šest puno je onih koji ne veruju u mogućnost promene, ali je veliki broj i onih koji se plaše. A taj strah nije bez osnova. Ovde je opasno biti član neke druge stranke, opasno je učestvovati na demonstracijama jer vas mogu optužiti da ste organizator, možete da ne dobijete posao ili da ga izgubite…“, kaže Matić.

Kako je rekla, potrebno je rastrašiti građane, u smislu da to što radite i koristite svoja građanska prava je normalno, nije ništa subverzivno, ne činite nešto loše iako vas u to ubeđuju.

Država postaje najveća pretnja

Hadžić dodaje da u zemljama u kojima je populizam dominantna praksa, država postaje najveća pretnja bezbednosti građana.

„Ako ste se slučajno javno izjasnili za neku drugu opciju, vi ste u opasnosti da se zamerate vođi. Pa tako imate poslanika koji je član skupštinskog odbora i koji vrlo često i centar i mene lično kvalifikuje kao špijune. Ali u ovakvoj državi takvoj osobi ne možete da stanete na put. I ja njega razumem: Muka je biti Đuka!“, rekao je Hadžić.

Pogledajte gostovanje u Novom danu: