Diplomate: Ambasadorima u Srbiji dat neprimeren status

Vesti 10. nov 201718:48 > 18:48
N1

Diplomata Zoran Milivojević i bivsi ambasador Srbije u Belorusiji Srećko Djukić ocenili su da iza krize u odnosima sa Ukrajinom kao razlog stoje srpsko-ruski odnosi i preispitivanje pozicije Srbije okrenute i ka istoku i zapadu. Gosti su u Dan uživo ocenili i da je ambasadorima u Srbiji dat „neprimeren“ status kakav nemaju u drugim državama.

Ukrajinski ambasador Oleksandar Aleksandrovič vraća se u Srbiju 12. novembra, nakon čega će biti razmotreno pitanje povratka srpskog ambasadora Radeta Bulatovića u Kijev, najavio je danas ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.

Sporne izjave ukrajinskog ambasadora bile su poruka Srbiji zbog politike „dve stolice“ koju vodi, ali isto tako i poruka partnerima Ukrajine da pojačaju pritisak na Srbiju, zbog toga što se nije opredelila, kaže Srećko Đukić. Ambasador je, kaže on, iskoristio zemlju prijema da napada treću zemlju, što se kosi sa dobrim diplomatskim pravilima i to profesionalni diplomata ne bi smeo da radi. „Ali oni očigledno imaju nalog da gde god se nalaze napadaju Rusiju“, dodao je Đukić.

 Milivojević kaže da je ambasador Ukrajine izneo teške optužbe na račun zemlje u kojoj je akreditovan, što nije uobičajeno.

Milivojević je podsetio na njegove izjave o tome da Srbija ugoržava susede, da je u službi stranih interesa, destabilizuje region i Evropu. „Samo to što je izneto zaslužuje da bude preispitano da li je to zvaničan stav Kijeva, ili je on to govorio bez instrukcija”, kaže on. Dodao je da su poslednje izjave ambasadora došle sigurno u kontestu posete zamenika pomoćnika američkog državnog sekretara Hojta Jia i reakcija na nju, a to je na liniji prisitipitavanja pozicije Srbije.

Gosti su ocenili da ukrajinskog ambasadora po povratku u Srbiju očekuje razgovor u MSP Srbije, i da obema stranama odgovara da se priča zatvori.

„Pitanje za nas kao državu je da znamo gde smo sa Ukrajinom po tom pitanju. Da vidimo da li je to stav Ukranije, ako jeste onda ne možemo govoriti o prjateljskim odnosima dve države. Ako nije, ako se zadržavamo na temi plaćenika (na ukrajinskom ratištu), to se može rašćišćavati preko nadeležnih organa i u sklopu dobrih bilateralnih odnosa“, zaključuje.

Đukić kaže da treba očekivati, kada se vrati, razgovor ambasadora u MSP na odgovarajućem nivou, kao i da će on morati da postupa prema instrukcijama koje je dobio. Đukić je rekao da, iako sumnja, očekuje da će se odnosi popraviti.

„Očekujem da se poprave odnosi jer je to u interesu obe zemlje. Obe imaju slozene spoljno-političke okolnosti. Mi želimo da održimo liniju odnosa i sa istokom i zapadom i dogovara nam da zatvorimo priču sa Ukrajinom“, rekao je i dodao da treba imati u vidu da Ukrajina sledeće godine ima izbore, i razumeti da su ovo bile poruke malo i za unutrašnje politčke svrhe.

N1

Milivojević je ocenio da je ambasadorima u Srbiji dat status koji je neprimeren jednoj nezavisnoj državi u punom smislu.

„Dat im je status iz kojem oni izvlače zaključak da mogu da se mešaju u unutrašnje poslove. Veliki broj izjava ambasadora je na granici mešanja u unutrašnje poslove, a puno zavisi i od ponašanja domaće države, od stavljanja ambasadora na njihovo mesto“, ocenio je on.

Zašto su ti ambasadori postali deo naše unutrašnje političke scene, upitao je Đukić i dodao da smo sami od ambasadora napravili deo političkog života.

Neproklamovana bitka za pozicije Srbije

Istupanje Hojta Jia, a ona i reteriranje Vašingtona, pa izuzimanje Brisela iz njgovih stavova, govori da se vodi neproklamovana bitka za pozicije Srbije, da jedna od strana privuče Srbiju na svoju stranu, ocenjuje Đukić. „Pogledajte pismo kineskog predsednika, sa sadržajem koji je na visokom novou, pogledajte pismo (turskog predsednika Režepa Tajipa) Erdogana – svi se trude da stave do znanja da podržavaju ovu vlast, pozicuju vojne neutralnosti i politiku koji vodi“, kaže on.

Đukić smatra i da je najteže političko pitanje za Srbiju koliko dugo ona može da održi vojnu neutralnost, pre prihvatanja smernica EU.

„Najteže političko pitanje Srbije, još kad se ima u vidu rešavanje statusa Kosova, onda je to zaista krucijalno pitanje spoljne i unutrašnje politike“. Đukić je istakao i da nijedna zemlja na proruskoj politici nije ušla u EU, i da kada se uđe u Uniju ne može se voditi politika koja ne odgovara intersima EU.

„Mi smo na raskršću koje je delikatno i veliki je izazov kako iz toga izaći“, rekao je Milivojević.

Snimak celog gostovanja pogledajte ovde: