Sankcije Rusiji biće zaboravljene dok Srbija stigne do EU

Vesti 05. nov 201711:13 > 11:18
N1

Srđan Majstorović iz Centra za evropske politike kaže da države Zapadnog Balkana u narednom periodu imaju priliku da se legitimišu kao ozbiljni kandidati za EU, time što će rešiti međusobne nesuglasice, dok politikolog Filip Balunović smatra da ta šansa neće biti iskorišćena jer je konflikt političkim elitama u regionu kao vazduh.

Region Zapadnog Balkana, uprkos političkim, ekonomskim i društvenim izazovima sa kojima se suočava, mora da se posveti izgradnji dobrih odnosa, stabilnosti i napretku, to je zaključak razgovora predsednika Vlada Srbije i Albanije, Ane Brnabić i Edija Rame na konferenciji u Maroku.

Srđan Majstorović je u Novom danu TV N1 ocenio da je susret Rame i Brnabić pozitivan korak, jer su dobrosusedski odnosi jedan od suštinskih elemenata pristupanja EU.

Pitanje odnosa Srbije i Albanije, prema njegovim rečima, definiše budućnost regiona, jer je reč o dve najrasprostranjenije nacije koje žive u različitim državama i ističe da su na delu prvi koraci u konstruktivnom dijalogu, i da više nema monologa “gde jedni vičemo na druge”.

Ceo region ima zajednički interes, a to je članstvo u EU, smatra Majstorović i poručuje da će u narednom periodu Unija biti fokusirana na svoje probleme i pitanje života posle Bregzita što je, kako kaže, šansa da Zapadni Balkan “proda uspeh”, odnosno da se pokaže kao sposoban da rešava sopstvene probleme.

Zato je, kako kaže, važno da Beograd i Priština uspeju u dijalogu, da Makedonija i Grčka reše spor oko imena, te da Albanija i BiH reše svoje unutrašnje probleme. “U tome će se sagledavati ozbiljnost, kredibilitet političkih elita Zapadnog Balkana. U narednih godinu i po do dve mnogo toga će se dešavati. Sledi serija balkanskih predsedavanja, prvo Bugarska, pa Austrija, pa Rumunija u periodu kada se završava Bregzit. Na kraju rumunskog predsedavanja EU će biti drugačija, imaće 27 članica (…) rešavanje naših problema legitimiše nas kao ozbiljne kandidate za EU”, ističe Majstorović.

N1

Politikolog Filip Balunović, s druge strane, smatra da region neće iskoristiti tu šansu, uzimajući u obzir ko su političke elite na Balkanu. One, prema njegovim rečima, vladaju upravo zato što su odnosi u regionu takvi kakvi jesu.

“Uvek se prisetim memoranduma Srpske socijaldemokratske partije, uoči Prvog svetskog rata, gde navode da je najbolji način da Evropa reši balkansko pitanje da prestane da ga rešava. To je relevantno i danas. Potrebno je (u regionu) imati ljude koji žele da integrišu narode koji imaju zajedničke probleme, ali elitama je to vazduh – one ostavljaju prostor za konflikt koji je uvek potreban kad zagusti”, upozorio je on.

Balunović kaže i da mu nije jasno koji je to problem postojao između Srbije i Albanije, osim neslaganja po pitanju statusa Kosova, što je slično kao npr. neslaganje Srbije i Francuske po istom pitanju.

Navodi da je nedavno leteo iz Tirane za Beograd i da je avion bio pun mladih ljudi, te da je normalno da postoji saradnja između dve zemlje koje se graniče i koje nikada nisu bile u nekom direktnom sukobu.

“Mislim da ljudi nisu svesni koliki animozitet postoji između Albanaca iz Albanije i Albanaca sa Kosova, sličan kao animozitet Srba iz Srbije i Srba iz Republike Srpske. Niko ne želi Kosovo u Albaniji sa obrazloženjem da im ne treba još jedan problem. Kosovo oni vide kao problem”, ističe Balunović.

Za Kosovo potrebno malo mašte i više umeća

N1

Gosti Novog dana osvrnuli su se i na unutrašnji dijalog o Kosovu. Majstorović smatra da je dobro da dijalog postoji, ali da je neophodno da on ima pun legitimitet i da svi društveni fakotori daju svoj sud kako vide budućnost Kosova, jer bi najlošiji scenario bio da dijalog postane platforma za razračunavanje.

Kaže i da nije siguran u domete unutrašnjeg dijaloga i da veruje da budućnost zavisi pre svega od toga kako će Beograd i Priština rešiti svoj spor. “Ne verujem da će se spor rešiti u smilsu da ćemo svi biti na istom stanovištu šta Kosovo nije, a šta Kosovo jeste. Ali ono što se zahteva od Srbije je da definiše svoje odnose s Kosovom, i to je realno očekivati”, smatra on.

Majstorović ne očekuje da će to rešenje biti savršeno, ali je uveren da će omogućiti nastavak evrointegracija i za Beograd i za Prištinu. “Biće potrebno malo mašte i više političkog umeća da se definišu ti odnosi. Neuspeh nije dobra opcija ni za Beograd, ni za Prištinu”, poručuje on.

Balunović veruje da se pitanje Kosova drži relevantnim zbog neke vrste unutrašnje stabilnosti i kohezije.

“Pitanje Kosova je ono koje nijedna vlada ne može da pusti niz vodu jer računa na jedan konsenzus oko nacionalnog pitanja oko zadate teritorije. Čak i oni koji bi želeli da ga puste niz vodu, ne bi mogli zbog unutrašnjih prilika”, naveo je on uz oceni da je Kosovo pitanje koje se može smatrati zamrznutim, te da niko ne očekuje da se ono definitivno reši.

Da li je i Trampov kabinet sedeo na dve stolice?

Posle poruke visokog zvaničnika Stejt departmenta Hojta Brajana Jia da zemlje koje žele članstvo u EU ne mogu sedeti na dve stolice, postavlja se pitanje da li će Srbiji slična poruka stići i iz Brisela? Majstorović smatra da metafore o stolicama nisu preterano konstruktivne, te da je Srbija, kada se pogledaju činjenice, već integrisana u EU.

“Preko 70 odsto trgovinskih odnosa odvija se sa EU, bile bi potrebne decenije da se taj trend preokrene. Deo smo Evropske energetkse zajednice, potpisnici smo sporazuma o Transportnoj zajednici, borimo se da sedište Evropske agencije za transport bude u Beogradu”, podseća on i dodaje da iako razume anksioznost pojedinih članica EU koje su imale negativna istorijska iskustva sa Rusijom, ne treba očekivati da Srbija preko noći uvede sankcije Rusiji.

Balunović je uveren da je benefit trgovine velikih evropskih država sa Rusijom daleko veći nego benefit Srbije u trgovini sa Rusijom. “Šta znači dve stolice? Da li je Trampov kabinet sedeo na dve stolice tokom kampanje”, upitao je on i dodao da da se takve izjave plasiraju u javnost bez ulaženja u srž da li se to odnosi na ekonomske odnose, političke odnose, kulturna pitanja…

“U smislu sankcija, to jeste neka vrsta ekonomskog pitanja. Nakon tih sankcija svi su izgubili i pitanje je vrremena kada će se ti odnosi odmrznuti. Kada Srbija bude pristupala EU to će biti davno zaboravljeno pitanje”, očekuje Balunović.