Srbija dostavila Hagu dokumenta o Radeti i Jojiću

Vesti 10. okt 201714:39 > 14:43
AFP/Damir Sagolj

Vlasti Srbije dostavile su Haškom tribunalu dokumente, ali ne sve, na osnovu kojih je Viši sud u Beogradu, prošle godine, odbio da u Hag izruči članove Srpske radikalne stranke, optužene za nepoštovanja Tribunala.

To proizlazi iz danas objavljenog zahteva raspravnog veća Tribunala da mu Srbija dostavi još neke sudske zapisnike i snimke sa rasprava koje su u ovom predmetu vođene pred Većem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu. Sudsko veće je u zahtevu za pomoć zatražilo od vlade Srbije da tužiteljki Dajani Elis dostavi zapisnike i snimke rasprave, koja je pred Većem za ratne zločine održana 17. maja prošle godine.

Tribunal, takođe, traži i pozive za tu raspravu koje je beogradski sud uputio optuženima Petru Jojiću i Vjerici Radeti. 

Kako piše u današnjem nalogu sudija, Srbija je 3. oktobra obavestila Tribunal da „ne postoje prepreke za dostavljanje traženog materijala“. Prve tražene dokumente, zvanični Beograd je Tribunalu dostavio 18. septembra. Tribunal već dve godine i po godine traži od Beograda da uhapsi i izruči zvaničnike SRS Jojića i Radetu, koje je optužio da su da su uticali na svedoke u haškom procecu protiv njihovog partijskog vođe Vojislava Šešelja, tako što su ih pretnjama, ucenama i mitom nagovarali da promene iskaze ili da ne svedoče.

Trećeoptuženi radikal Jovo Ostojić preminuo je nedavno u Srbiji. Tribunal je, potom, obustavio postupak protiv njega. Šešelj je prvostepenom presudom Tribunala, u martu prošle godine oslobođen krivice za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, 1991-93. Tužilaštvo je na tu presudu uložilo žalbu, a pravosnažna presuda se očekuje. Od novembra 2014. Šešelj je na privremenoj slobodi u Srbiji. 

Nalog za hapšenje radikala, optuženih za nepoštovanje suda, Tribunal je vlastima u Beogradu uputio u januaru 2015. 

Na proleće prošle godine, Veće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odlučilo je da nema zakonskih osnova za hapšenje i izručenje radikala, zato što nacionalni zakon o saradnji s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i nepoštovanje suda.

Upravo zapisnike s tih zasedanja beogradskog suda, na osnovu kojih je doneta odluka da Srbija nije obavezna da izruči Jojića i Radetu, sada traži haška tužiteljka Elis.

Tribunal je 5. oktobra 2016. izdao međunarodni nalog za hapšenje Jojića i Radete, ocenjujući da je zvanični Beograd nekoliko puta odbio da postupi po nalogu suda, uhapsi i u Hag izruči dvoje radikala.

Na zahtev Tribunala, Interpol je krajem aprila za optuženim radikalima raspisao „crvene poternice“. Haški tribunal je Srbiju nekoliko puta prijavio Savetu bezbednosti UN zbog nesaradnje u slučaju članova SRS.