Sejdinović: Novac građana se "odliva u režimske medije"

Vesti 10. okt 201712:17 > 12:25
N1

Član Radne grupe za izradu Medijske strategije Srbije Nedim Sejdinović izjavio je da se nova strategija mora baviti celokupnim državnim finansiranjem medija.

Sejdinović je za portal Faipress.eu rekao da razna istraživanja pokazuju da se novac građana preko javnih nabavki do raznih plaćanja javnih preduzeća, u velikim količinama „odliva u režimske medije“.

„Time se dramatično utiče na ukupnu medijsku scenu i prave ozbiljni disbalansi“, objasnio je Sejdinović i dodao da njemu, ali ni novinarskim i medijskim udruženjima koje predstavlja u Radnoj grupi „ne pada na pamet da dopuste da se ovaj važan dokument donese u ‘potpunom mraku'“. 

Sejdinović, koji je i predsednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine, postao je član Radne grupe Ministarstva kulture i informisanja nakon što se predstavnica novinarskih i medijskih udruženja Tamara Skrozza povukla iz zdravstvenih razloga. 

„Kao što to nije učinila ni moja prethodnica Tamara Skrozza, ni ja ne želim da potpišem bilo kakav ugovor sa Ministarstvom koji bi nas na bilo koji način obavezao da damo legitimitet lošim rešenjima“, dodao je Sejdinović. 

Upozorio je i da je ostalo veoma malo vremena za donošenje Medijske strategije, te da su rokovi kratki, što može rezultirati izostankom široke javne rasprave koja bi trebalo da prethodi donošenju dokumenta.

„Sumnjam da će biti suštinskih i širokih javnih rasprava, s obzirom na kratak vremenski period za donošenje strategije. Neprihvatljivo je da ona bude usvojena bez javne rasprave u kojoj treba da učestvuju novinari i mediji, medijski eksperti, ali i civilne organizacije“, rekao je Sejdinović i naglasio da će taj dokument uticati na medijsku scenu sve do 2023. godine. 

BIRODI: Javne rasprave moraju da budu funkcionalne

Predsednik Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) Zoran Gavrilović rekao je za Fairpress.eu da nije samo bitno da li će javne rasprave biti održane, već i „koliko će one biti funkcionalne“.

„Zadati vremenski okviri i već uočena netransparentnost procesa dovode u pitanje dobru volju da se napravi dokument koji će biti relevatan, legitiman i koji će mapirati ključne i stvarne prioritete i izazove na medijskoj sceni“, izjavio je Gavrilović. 

Prema njegovom mišljenju, čak i ako javnih rasprava bude, postoji bojazan da će one biti iskorišćene kao „alibi za ono što se dogovori unutar radne grupe“. 

On je upozorio da se strategija takođe mora baviti onim što se naziva „javni novac u medijima“, jer je to „novac građana koji nažalost dobijaju mediji radi propagande, a ne mediji za informisnje“.

„Kod građana postoji niska svest o tome da postoji deo državnog novca kojim se finansiraju mediji da bi štitili njihov interes. Prema BIRODI istraživanju iz 2016. godine, tri od četiri ispitanika ne zna da postoji ovaj mehanizam, a oni koji znaju većinski ga negativno ocenjuju“, kazao je Gavrilović.