Tomić: Glavni urednik većine medija stoluje u Predsedništvu

Vesti 06. okt 201708:17 > 09:39
N1

Novinar Nikola Tomić misli da treba da dođe do radikalnog razdvajanja vlasti i medija, da u narednih 7 do 10 godina bude ukinuto budžetsko finansiranje medija i projektno finansiranje na lokalu kao i oglašavanje javnih preduzeća. Ne tražiti od države da pomogne, već da se povuče, kaže i dodaje da je glavni urednik većine medija u Predsedništvu.

Novinari, predstavnici medija, organizacija civilnog društva i građani okupili su se u Beogradu u organizaciji Grupe za slobodu medija i potpisali zajednički „Proglas o slobodi medija“ koji sadrži osnove načina na koji žele da se bore za slobodu medija.

U proglasu se traži „prestanak političkog, fizičkog i finansijskog ugnjetavanja medija“, da se novinarima omogući da se svojim poslom bave pošteno, bez ugrožavanja slobode i egzistencije, da se na medijskoj i javnoj sceni poštuju Ustav, zakoni i ljudska prava, da su ljudi ravnopravni bez obzira na njihova opredeljenja, u kojoj nema podele na podobne i nepodobne.

Traži se i da se omogući „pravo novinara da rade, govore i misle“, da im se „ne ugrožava bezbednost, pa i opstanak“, „da ne strepimo šta ćemo o sebi pročitati na naslovnim stranama režimskih medija, a kojim će nam se uvredama obratiti ovaj ili onaj državni funkcioner ili stranka“.

Profesionalih medija ima i odličnih novinara ima, ali ili ne mogu da rade svoj posao zbog kontrole unutar samih medija ili rade u medijima s malim tiražima koji ne mogu da dobace do šire javnosti, kaže Tomić.

„Ja mislim da u Srbiji treba da dođe do radikalnog razdvaja države i svih nivoa vlasti i medija. U narednih 7 do 10 godina treba da dođe do ukidanja budžetskog finansiranja medija i projektnog finansiranja lokalnih medija, i oglašavanja javnih preduzeća u medijima“, navodi gost Novog dana.

Dodaje da, uz to, treba da se nađe model za javni servis, koji mora da postoji.

Neka opstanu oni koji rade i vrede, kaže Tomić i dodaje da smatra da tada neće biti privilegovanih, i da se neće pojavljivati fantomski mediji koji će uzimati, na taj način, pare građana.

Većina novinara juče je na ovom skupu na pitanje „verujete li da će vaš medij postojati za godinu dana“, odgovorilo s „ne znam“.

Osvrćući se na to, Tomić konstatuje da je situacija neizvesna za većinu medija u Srbiji, ali da su i na globalnom nivou klasični emiteri programa i klasični mediji u krizi. Samo što kod nas postoji malo tržište s previše državne intervencije, koja se pretvara u političku manipulaciju, dodaje.

„Ne tražiti od države da pomogne, nego tražiti od države da se povuče“, ističe Tomić.

Na pitanje da li treba apelovati na međunarodnu javnost i EU, i da li bi veći efekat bio da je protest novinara održan ispred kancelarija Delegacije EU u Beogradu, a ne ispred Vlade Srbije, upitao je – a zašto ne ispred Predsedništva Srbije.

„Pošto glavni urednik većine medija stoluje u Predsedništvu, ne u Vladi, Vlada je obespravljena u nekom smislu reči… Po meni je to adresa“, ističe.

Nije EU tu da rešava naše unutrašnje konflikte i da umesto nas gradi tradiciju slobode medija i demokratije, kaže Tomić i dodaje da se postavlja pitanje da li apelovati na birokrate u Briselu, ili probrati od tih 28 članica one koje su senzibilne po pitanju slobode medija. Nije isto Švedska i Mađarska, kaže gost N1, dodajući da su za slobodu medija tradicionalno više zainteresovane zemlje na severu Evrope.

Beogradski izbori: Opozicija je trebalo da „rezerviše“ Šapića

Komentarišući predstojeće beogradske izbore, Tomić kaže da je kampanja u toku. „Radi se, raskopali su pola grada, računajući da će njihovi birači to znati da cene, a za druge ih baš briga“, navodi, govoreći o potezima vlasti pred izbore. Kasnije će, dodaje, otvarati od bankine na autoputu, do vrtića…

Opozicija još nema definisane poruke, još ne zna ni kako će na izbore, a vlast se ponaša u skladu sa svojom tradicijom – licemerno, ističe Tomić. Vlast maksimalno koristi javne resurse za kampanju, što je već tradicionalno u našem društvu, a opozicija se ponaša kao putari koje iznenadi sneg u januaru, dodaje.

Kaže da bi najlogičnija i politički najopravdanija opcija na opozicionom krilu bila lista Saše Jankovića s DS, pod imenom Jankovića, podsećajući na njegovih osvojenih oko 16 posto na prethodnim, predsedničkim izborima.

Predsednik opštine Novi Beograd Aleksandar Šapić rekao je da sam izlazi na izbore, a da je sa svima otvoren za razgovore, posle izbora, o tome kako će se voditi Beograd. Šapić uzima ekvidistancu i prema vlasti i prema opoziciji i predstavlja neki treći put, što je sigurno racionalno (kad je u pitanju nezavisni kandidat), jer ostavlja prostor za saradnju i sa jednima i sa drugima i trećima, kaže na to Tomić. Drugo je pitanje da li će ga birači za to kazniti ili nagraditi, dodaje.

„Opozicija je trebalo sa Šapićem da uđe u jedan zdrav dijalog, i s jednom vrstom nejavnih sporazuma i dogovora. On nosi jedan rejting, on nosi određenu popularnost i mislim da je trebalo da ga „rezervišu“ ranije, ali se to nije desilo, i sada je sve otvoreno“, kaže Tomić.

S druge strane, ni vlast do sada nije predstavila svog kandidata, a utisak je da SNS nema dovoljno jaku ličnost koju bi mogla da istakne za ove izbore.

„Ko je jaka ličnost vlasti osim predsednika Srbije i SNS Aleksandra Vučića. Ti partijski odnosi nisu dozvolili da se profiliše ijedna druga ličnost osim njega“, kaže na to Tomić.

Pre mesec dana počelo je da cirkuliše ime Dušana Kovačeviča kao mogućeg kandidata, i to bi bio jak  udar na opoziciju, dodaje. To bi bio potez Vučića, kao sa Anom Brnabić, kom bi malo ko mogao da zameri, naglašava i dodaje da smatra da bi birači to nagradili.

„Ako se ne desi Kovačević, ili neko sličnog profila, dakle van SNS i van SPS,  onda će njima Vučić da vuče izbornu listu, a onda će posle izbora dati Vesiću ili nekom drugom upravljanje gradom“, smatra gost Novog dana.

Kaže Kovačević je čovek bogate biografije i da ne treba moralisati i osuđivati ga: „Ono što ja mogu da sudim je da on nema stručnog znanja da upravlja gradom“.

Upitan o tome kako on vidi „Peti oktobar“, kaže da je to jedan značajan dan. „Hvala Bogu da se desio, morao je da se desi. Ljudi rezultatima nisu zadovoljni, ali i očekivanja su možda bila prevelika“.

„Maja Gojković bi u drugoj državi bila smenjena“

Neretko s prenosa skupštinskih sednica slušamo međusobno vređanje poslanika, diskurs koji je svakako neprimeren poslanicima. Juče je, zbog sličnog, prekinuta sednica parlamenta.

Ponašanje Maje Gojković je katastrofalno, u nekom drugom društvu bi bila smenjenja, ona nema lični autoritet i kredibilitet, kaže Tomić. Osoba koja promeni 6, 7 stranaka u životu u nekoj drugoj državi se više ne bi bavila politikom, dodaje. „A gafovi, cirkusi, poneka psovka, to se svuda dešava, ta neka povišena temperatura nije problem“.

Plate zaposlenih u zdravstvu, prosveti, vojsci i policiji biće od 1. januara iduće godine povećane 10 procenata, dok će oni u javnoj upravu dobiti povišicu između pet i 10 odsto, piše današnji Blic.

„Ako MMF bude to dozvlio pretpostavljam da su se stekli uslovi“, kaže na to Tomić.

To, dodaje, ima veze s političkim rejtingom vlasti – s njihovom korišću, ali to je normalno, to je tipično za svaku vlast. „Neka MMF kaže šta ima, ako je ok, onda je ok… A opozicija ima svakako drugih elemenata za kritiku vlasti, a ne povećanje plata i penzija“, navodi Tomić, uz konstataciju da bi ih to moglo koštati i glasova svojih birača.

Celo gostovanje u Prelistavanju štampe pogledajte u videu: