Populizam nadire, ulice postale mesto političke borbe

Vesti 24. sep 201711:02 > 11:24
N1

Đorđe Pavićević, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu i Tonči Kursar, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, govorili su u Novom danu televizije N1 o tome kako se na demokratski način odupreti autoritarizmu. Kursar je ocenio da ulice danas postaju mesta političke borbe, ali da demonstrantima nedostaje strpljenja.

Profesor Đorđe Pavićević podseća na trend koji se javlja u mnogim evropskim državama – da se vlast personalizuje, dok se institucije zanemaruju i ignorišu. To se, kako kaže, već dešeava u čitavom nizu država, od Rusije do Turske, pa i Srbije gde takođe, prema njegovim rečima, postoje tendencije da institucije rade onako kako im se govori da rade.

Budući da građani efekat očekuju kroz institucije, kada neinstitucionalni pritisak ne naiđe na institucionalni odgovor, dolazi do delegitimizacije, ističe Pavićević.

“Posledice mogu biti značajne i već jesu, ali pitanje je da li će imati pozitivan efekat. U Srbiji 13 odsto veruje strankama, to je manje nego što ima članova stranaka. To vidite i po tenziji između pokreta i stranaka, saradnja više gotovo da ne postoji”, ukazuje on.

N1

Pavićević dodaje i da se taj trend širi, te da u Sloveniji postoji veliki vaninstitucionalni talas, usled čega premijer Miro Cerar dolazi iz minorne stranke, u Hrvatskoj su pojedini građanski pokreti ušli u zagrebačku skupštinu, dok je u Srbiji zapažen rezultat na predsedničkim izborima imao Beli Preletačević, a Incijativa Ne Da(vi)mo Beograd ima značajan rejting u glavnom gradu.

Profesor beograskog FPN-a ipak upozorava da institucije koje imamo nisu prepreka da se populizam javi bilo gde, i ukazuje na primer desničarske Alternative za Nemačku (AfD) koja na današnjim izborima očekuje dobar rezultat, a koja, kako kaže, zauzima tu poziciju da su oni ti koji su u privilegovanom polažaju da interpetiraju šta je to prava Nemačka, dok se drugi ne računaju.

Takvih tendencija, prema rečima Pavićevića, ima i u Hrvatskoj, što se videlo tokom debate o manjinskim zastupnicima u Saboru, a slične snage su dosta ojačale i u Astriji, Francuskoj, Holandiji…

Stari sistem na ozbiljnom ispitu, autoritarne snage nadiru

N1

Profesor Tonči Kursar objašnjava da je u poslednjih desetak godina preovladavajući liberalni poredak u povlačenju, usled čega nastupaju nove političke snage koje, kako kaže, nemaju sentiment prema liberalnim vrednostima, već žele da artikulišu politički poredak koji bi više računao na narod, šta god to značilo.

“Taj tip autoritarizma postaje deo mejnstrima i sve više ga ne samo narod prihvata, već ga prihvataju i oni koji su zaduženi za artikulaciju narodne volje, za održavanje samog poretka u normali. Nalazimo se u situaciji da smo na razmeđi – stari sistem koji je funkcionisao 30-ak godina je na ozbiljnom ispitu, dolaze nove snage koje polako nadiru”, ističe on.

Forma političke borbe protiv takvog vida autoritarizma ne može se unapred definisati, smatra Kursar, ali ukazuje na to da se može videti da ljudi sve češće izlaze na ulice, te da ulice postaju mesta političke borbe.

Glavni problem je, međutim, to što su građani koji izlaze na ulice nestrpljivi, ocenjuje Kursar.

“Ako se održi politička temperatura, može doći do političke promene. Glavni problem je da su ljudi nestrpljivi, želimo odmah nekakav politiki ishod koji je za nas relevantan, da se on dogodi”, kaže on i dodaje da treba konstantno vršiti pritisak, jer kako kaže, još živimo u demokratskim porecima koji imaju dosta liberalnih elemenata i otvaraju prostor za delovanje.

Kursar misli da je uticaj EU na svoje članice još uvek značajan, iako npr. u Mađarskoj postoji pokušaj da se uspostavi ortodoksna većinska demokratija gde jedna nacija u svakom trenutku jedinstveno i suvereno nastupa u odnosu na nadnacionalnu tvorevinu, tj. EU.

Reč je o, kako kaže, tradicionalnom sporu između nacionalnih država i nadnacionalnih zajednica koji traje već 200 godina.

“U današnjoj Evropi se ne događa ništa specijalno, samo novi oblik onog što je bilo”, ukazuje Kursar.