Srbija u savezu protiv trgovine spravama za mučenje

Vesti 19. sep 201715:31 > 15:39
Reuters

Srbija je među 58 zemalja koje su se pridružile međunarodnom savezu koji je pokrenut s ciljem suzbijanja trgovine proizvodima koji se koriste za izvršenje smrtne kazne i mučenje, saopšteno je danas.

Međunarodni Savez za suzbijanje trgovine proizvodima koji služe za mučenje pokrenut je u Njujorku tokom zasedanja Generalne skupštine UN, a danas je 58 zemalja iz celog sveta potpisalo zajedničku političku deklaraciju, saopštio je beogradski EU info centar.

„Jedina svrha ovih proizvoda je da nanose ogromnu patnju i ubijaju ljude. Vreme je da preduzmemo konkretne mere za suzbijanje ove gnusne trgovine. Uzbuđena sam što je tako veliki broj zemalja širom sveta potpisalo zajedničku Deklaraciju i pristupilo Savezu. Zajedničkim delovanjem pokazujemo da više nećemo tolerisati ovaj vid trgovine“, izjavila je komesarka EU za trgovinu Sesilija Malstrem.

Pristupanjem Savezu, države su se obavezale na delovanje u četiri oblasti – preduzimanje mera za kontrolu i ograničavanje izvoza ovih proizvoda, opremanje carinskih organa adekvatnim instrumentima, pružanje tehničke pomoći zemljama za usvajanje i sprovođenje zakona koji se tiču zabrane trgovine ovim proizvodima, kao i razmenu praksi za efikasne sisteme kontrole i sprovođenja.

„Mučenje je međunarodnim pravom zabranjeno bez obzira na okolnosti. Uprkos tome, širom sveta se i dalje trguje proizvodima koji uzrokuju smrt i bol. Među njima su palice sa metalnim šiljcima, pojasevi za elektrošokove, uređaji kojima se ljudi vezuju prilikom zadavanja elektrošokova, hemikalije za izvršenje smrtne kazne i sistemi za prisilno ubrizgavanje“, piše u saopštenju EU info centra.

Ova inicijativa, koja predstavlja zajednički poduhvat EU, Argentine i Mongolije, okuplja 58 zemalja učesnica s ciljem suzbijanja trgovine proizvodima koji se koriste za izvršenje smrtne kazne i mučenje, piše u saopštenju.

EU info centar navodi da su medicinski proizvodi za smrtonosne injekcije i proizvodi za mučenje sve skuplji i da ih je sve teže nabaviti, za šta su delom zaslužna stroža pravila u EU i drugim delovima sveta.

Proizvođači i trgovci, međutim, pokušavaju da zaobiđu ove propise, ali s porastom broja zemalja posvećenih zabrani izvoza ovih proizvoda napori za okončanje ovog vida trgovine postaju delotvorniji.