Presude obolelim vojnicima Kfora pomoć bolesnima u Srbiji?

Vesti 20. jul 201712:03 > 12:08
N1

Pravni tim za podizanje tužbi građana Srbije zbog korišćenja osiromašenog uranijuma u NATO bombardovanju 1999. godine utvrđuje pravni osnov za podizanje tužbi protiv članica NATO, a do sada raspolaže dvema pravosnažnim i izvršnim presudama italijanskih sudova u kojima se dosuđuje naknada štete zbog bolesti izazvanih osiromašenim uranijumom.

Upravo utvrđujemo pravni osnov za podizanje tužbi za naknadu štete od strane teško obolelih građana Srbije pred nacionalnim sudovima 19 zemalja, članica NATO koje su učestvovale u bombardovanju SRJ 1999. godine, a u kojem je korišćen osiromašeni uranijum. Već smo obezbedili prve izvršne sudske presude upravo tih država kojima se određuje naknada štete njihovim građanima obolelim od karcinoma koji su kao vojnici prethodno boravili na Kosovu i Metohiji. U tim presudama se nedvosmisleno navodi da je njihova bolest posledica izloženosti osiromašenom uranijumu, kaže Srđan Aleksić, šef međunarodnog pravnog tima za podizanje tužbi za naknadu štete protiv članica NATO.

Aleksić pojašnjava da će pred nacionalnim sudovima tih 19 država biti pokrenut postupak od strane teško obolelih državljana Srbije, kao i članova njihovim porodica u slučaju da su oni preminuli.

Kako je dodao, podnosioci tužbi će biti građani koji su učestvovali u borbama ili žive u područjima koja su bombardovana osiromašenim uranijumom – a pre svega na lokacijama oko Peći i Prizrena na Kosovu, kao i na jugu Srbije, naročito u okolini Vranja, gde je takva municija najintenzivnije korišćena.

Kako je planirano, tužbe će biti podnesene za dve godine, a do tada će biti prikupljani pravni, medicinski i drugi materijalni dokazi.

Pravni tim do sada raspolaže dvema pravosnažnim i izvršnim presudama italijanskih sudova u kojima se dosuđuje naknada štete zbog bolesti izazvanih osiromašenim uranijumom.

Vićenco Bjondi je dobio presudu da mu Ministarstvo odbrane Italije plati pravednu odštetu. On je, naime, oboleo od papilarnog tiroidnog karcinoma, nakon što je od 2000. do 2002. u više navrata, a u trajanu od godinu dana, boravio na Kosovu.

„On je izvršavao konkretne zadatke u kontaminiranoj oblasti u kojoj su vojne snage NATO za vreme vojne intervencije na Balkanu masovno koristile projektile koji su sadržali osiromašeni uranijum. Nesumnjivo je dobio karcinom sa metastazom iz razloga vršenja takve vojne službe, a uz produženo izlaganje oslobođenoj radioaktivnosti osiromašenog uranijuma“, navodi se u presudi Regionalnog upravnog suda regije Kampanija.

Sud je podsetio da je Bjondi jedan od 513 italijanskih vojnika, uz još 45 preminulih, koji su prijavili „patološke promene vezane za izloženost osiromašenom uranijumu koji je NATO masovno koristio na Balkanu“.

Dodaje da svi koji su radili ili rade na teritoriji Kosova i BiH imaju pravo na pružanje besplatnih zdravstvenih usluga u bilo kojoj civilnoj ili vojnoj  zdravstvenoj ustanovi.

Drugu presudu dobila je porodica Valerija Aleksandrea Melisa koji je preminuo 2004. od Hočkinovog limfoma, nakon što je 1999. godine a nešto manje od tri meseca bio u međunarodnim snagama na Kosovu. Svakom od roditelja je dosuđeno 233.776,31 evro, a bratu i sestri po 58.444,08 evra.

U presudi se navodi da je Melisa u svakodnevnom izvršavanju zadataka na Kosovu bio „izložen uticajima i zračenjima poznate štetnosti“. Takva ocena se potkrepljuje izveštajem naučnice Antoniete M. Gati da su analizirani uzorci njegove krvi sadržali čitav niz supstanci koje se dovode u vezu sa radioaktivnošću kojoj je bio izložen – što se u presudi naziva „Balkanskim sindromom“.

„Uprkos ovakvim rizicima, nikakve zaštitne mere nisu promenjene, niti su vojnici iz italijanskog kontigenta bili informisani o posebnim opasnostima kojima bi mogli biti izloženi, za razliku od kontigenata iz savezničkih zemalja, koji su primenili mere (naročito oni iz SAD i Velike Britanije) i obavestili i saveznike o rizicima i preporučili usvajanje identičnih mera predostrožnosti“, navodi se u presudi suda u Kaljariju.

Prema dostupnim podacima, u bombardovanju SRJ, za 78 dana, bačeno je 15 tona osiromašenog uranijuma, od kojih su SAD „priznale 11 tona“, podseća Danas.

Kako dodaje ovaj list, bačena je još uvek nepoznata količina plutonjuma i 25 tona baruta.