Đorđević o sukobima u advokaturi: Žele "civilnu smrt" AKS

Vesti 22. maj 201721:24 > 21:24
N1

Dragoljub Đorđević, predsednik Advokatske komore Srbije (AKS), kaže povodom rasprave o nacrtu Zakona o profesijama od posebnog interesa da ne postoji suštinsko interesovanje Ministarstva pravde za stav i mišljenje advokature. Govorio je i o sukobima u komorama, neodgovornom ponašanju i dugovima AKB i AK Vojvodine...

U utorak se završava javna rasprava o nacrtu Zakona o profesijama od posebnog interesa za Republiku Srbiju i uslovima za njihovo obavljanje. Za isti dan je najavljen rasplet u Advokatskoj komori Beograda. Na pitanje u kakvim okolnostima se okončava javna rasprava, koja je veoma značajna za advokatsku struku, Đorđević kaže – bez prisustva advokature.

„Radi se o tome da ne postoji suštinsko interesovanje Ministarstva pravde za stav i mišljenje advokature“, kaže Đorđević.

Ministarstvo pravde je imalo gorku pilulu 2014. i 2015. kada je donet Zakon o javnim beležnicima, tako da će advokatura i ovoga puta imati šta da kaže, rekao je gostujući na N1.

„Radi se o tome da zakon predviđa ovlašćenja ministru prosvete takva kakva on ne bi mogao da ima,  kad su posebne profesije u pitanju, pogotovo kakva je advokatura, koja mora da ostane samostalna i samoregulirajuća profesija zarad nepristrastnosti i nezavisnosti, što su glavne odlike te profesije, i nije u pitanju samo puko obrazovanje… Veoma su strogi kriterijumi za ulazak u advokaturu“, navodi Đorđević.

Zakon novi predviđa, kako kaže, da je potpuno moguće podzakonskim aktom menjati zakon, što je potpuno ireguralno. Navodi da je advokatura vekovima ima svoj zakon o profesiji i da će advokati imati veoma negativan stav upravo prema ovim odrednicama, gde se kaže da se i podzakonskim aktima mogu određivati posebni uslovi za obavljanje posebnih profesija.

Advokatska komora nema dijalog s Ministarstvom, kaže i dodaje da je to bitno i zbog građana. „Nepristrasna i nezavisna advokatura je garant nepristrasne zaštite ljudskih prava u svakoj državi“, ističe i dodaje da na tome insistiraju brojne međunarodne konvencije.

„Za bolji kvalitet sudovanja potrebno najmanje 20 godina“

Prethodnom obustavom rada, koja je paralisala pravosuđe na nekoliko meseci 2014, advokati su izdejstvovali veliki broj izmena Zakona o javnim beležnicima.

„To iskustvo bi više trebalo da koristi izvršnoj vlasti nego advokatima. Advokati kad znaju šta hoće i kad je u pitanju povreda ljudskih prava, oni reaguju bez obzira ko je na vlasti. I neka se niko ne zanosi da je u pitanju politička stvar. U pitanju su uvek i isključivo vladavina prava, prava građana, pravna sigurnost i advokatura – samoregulirajuća i nepristrasna“, naveo je.

Govoreći o tom protestu, kaže da su mnogi zamerili i navodili da time čine manjak ljudskih prava. Sa tim smo se složili, ali to je bila partija šaha, gde smo žrtvovali kraljicu, da bi dobili igru, a igra je bila u korist građana, naveo je.

Srpsko pravosuđe ne bi bilo pogođeno novom blokadom, kao što nije bilo pogođeno i onda, smatra Đorđević i dodaje da su razloge za svoju neefikasnost jedva dočekali da potraže u protestu advokata.

Kaže da je ta efikasnost mogla biti samo veštački napravljena:“ Na primer, kada je takoreći „preko noći“ rešeno 900.000 slučajeva, moram da kažem – dekretom. To nije suštinska efikasnost, a kada govorimo o kvalitetu sudovanja, tu smo tek daleko… To je jedan proces koji kada bi danas počeo, na pravi način, ne bi uzeo manje od 20 godina“.

Sukobi u advokaturi

Upitan da li je Advokatska komora Srbije izabrala stranu kada su u pitanju razilaženja u beogradskoj komori ili komorama, kaže da je AKS izabrala da se dogode izbori. „Izbori moraju biti obavljeni u svim komorama gde je vreme“, naveo je i dodao da su u AKB pet puta zakazali „lažne izbore“, „da ih ne bi održali“. Poslednji su bili 13. maja, kada je glasalo nešto više od 520 advokata, dodaje i kaže da je skupština imala pravo da ih organizuje.

Đorđević navodi da će shodno tome izbor, u najkraćem mogućem roku, biti organizovani i u AKS.

Ističe da advokatura mora sve svoje probleme da reši unutar profesije, a da se Viši sud ponašao neprimereno, jer se stavio na stranu ovih ili onih interesa: „Pred sud ići kad je u pitanju advokatura, to znači da advokatura ne uređuje više samu sebe, već je dozvolila da je uređuje sudska vlast, što je nedopustivo i protiv strogih principa advokatske profesije“.

„AKB jeste najveća komora, ali ona nema mnogo veća prava, osim što ima veliki broj glasova u Skupštini AKS“, pojasnio je.

Đorđević je rekao da je od početka AKB imala neodgovorno ponašanje, jer je prestala da finansira aktivnosti AKS, a obilato su koristili benefite, i da ne plaćaju članski doprinos. Kako navodi, AKB duguje ogroman novac AKS. Tome se pridružila i Advokatska komora Vojvodine, dodao je.

Smatra da su, svako iz svog ugla, želeli „civilnu smrt“ AKS, ali da im to nije pošlo za rukom.

Poslednjih dana mogle su se čuti poruke iz kojih se iščitava fizički obračun među advokatima.

Mene kao beogradskog advokata sramota što svojim parama, članarinom, plaćam Komoru da me tamo neki ljudi biju (obezbeđenje), kaže na to Đorđević.

„Preuzimanje vlasti se neće desiti ni uz kakvo bacanje kroz prozor, ni uz kakve fizičke obračune, ja i pozivam kolege da se to uradi na način kako smo radili 150 godina, a to je da oni koji su izabrani dobiju čestitke od svojih kolega i da se povuku i ustupe svoja mesta novoizabranim organima AKB“, zaključio je Đorđević u Danu uživo.

Celo gostovanje pogledajte u videu: