Nerealno očekivati da OEBS preispituje odluke zbog Vokera

Vesti 12. maj 201709:26 > 09:34
N1

Nije realno očekivati da će OEBS sada preispitati odluke donete na osnovu izveštaja Vilijama Vokera, kaže za N1 glavni i odgovorni urednik agencije Fonet Zoran Sekulić a povodom najava da će se tražiti postavljanje pitanja legitimiteta i legaliteta odluka donetih nakon njegovog izveštaja o Račku.

Sekulić je, gostujući u Novom danu istakao da Voker, koji je nedavno izjavio da ima plan za ujedinjenje svih Albanaca, nije ni prvi ni poslednji visoki međunarodni diplomata koji je po završetku karijere ušao unosne poslovne konsultanske i lobisticke operacije i krenuo da naplaćuje svoj minuli rad.

Jako je važno napomenuti da je on u penziji, da nije predstavnik nijedne zvanične politike – ni SAD ni OEBS-a, da ima privatno svojstvo konsultanta, ističe Sekulić dodajući da ne čudi da se angažovao na temi Kosova jer je na njoj stekao veliku međunarodnu reputaciju, ne samo kao šef Misije OEBS-a već i kao obaveštajac.

„Njegov izveštaj koji je bio sporan i osporen jeste bio povod za bombardovanje. Ruku na srce, uzroci su bili potpuno drugačiji. Da nije bio taj povod, bio bi neki drugi jer su u tom trenutku stvari u odnosu zapada i NATO zemalja prema vlasti Slobodana Miloševića otišle toliko daleko da je bilo pitanje samo šta će biti upotrebljeno kao povod. Naravno, to njega ne amnestira odgovornosti za pristrasan, jednostran, isfabrikovan izveštaj koji je osporen u raznim postupcima pred Haškim tribunalom. Sada očekivati da će OEBS da preispita odluku koju je doneo na osnovu njegovog izveštaja nije mnogo realno. Očekivati da će Savet bezbednosti doneti neku odluku povodom akcije koja je usledila mimo saveta bezbednosti i UN nije mnogo realno. Ali, sa druge strane Srbija je, kada je u pitanju konflikt na prostoru bivše Jugoslavije, svih ovih godina tranzije bila prilično u defanzivnoj poziciji i reagovala je reaktivno…. Ako je ovo nagoveštaj neke vrste inicijative i dinamike to je u diplomatiji legitimno“.

Ipak, dodaje da je zanimljivo to što Srbija nije reagovala kada je albanski premijer Edi Rama prvi pomenuo Veliku Albaniju niti kada se Hašim Tači koji se „zaleteo“ odmah iza Rame ali jeste reagovala na Vokerovu izjavu koji ima privatno svojsvo konsultana za ozbiljne pare.

„Možda je jedan od ciljeva preventivno slanje poruke da priča o Velikoj Albaniji potencijalno predstavlja eksplozivnu temu i da bi na najave toga trebalo reagovati“, ističe Sekulić.

Govoreći o predstojećim izborima na Kosovu on kaže da će doći do radikalizacije u kampanji ali da se u srbiji malo zna o samoj političkoj sceni i odnosu političkih snaga na Kosovu. „ne verujem u trijumfalizaciju Haradinaj ali će izbori proizvesti konsekvence po dijalog beograda i prištine a koji ionako nijhe bio previše dinamičan u poslenja tri meseca“.

Na pitanje da li veruje da će EU zameriti Srbiji zastoj u u duijaligu, Sekulić kaže da će EU više zameriti oko sporosti primene onoga što je u Poglavlju 23.

„Bilo je najava da će stići dosta kritički intoniran izveštaj oko poglavlja 23 koji se odnosi na vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i sloboda. Posle posete Mogerinijeve Beogradu fokus se pomerio sa dijaloga kao najvažnije teme i u opticaj je uvedena je kao podjednako vazna tema i poglavlje 23. tu očekujem veće zamerke nego oko dijaloga jer je tu odgovornost podeljena“.

Neprihvatljiv napad na Levija

Govoreći o napadu na francuskog filoza Bernara Arnija Levija u Beogradu, urednik Foneta kaže da je taj incident neprihvatljiv.

„Bez obzira šta mislimo o liku i delu Levija, on je bio gost Beograda, došao je na festival dokumentanog filma. Podržavam otvoreni koncept Beldoca, podržavam sve ideje i inicijative u kojima ćemo početi da učimo da razgovaramo sa neistomišljenicima, a da se ne vređamo i ne nasrćemo jedni na druge bez obzira da li su to neistomišljenici sa kojima razmenjujemo različite argumente ili neistomišljenici koji imaju prtljag itza sebe – jednostranosti, pristrasnosti i lobističkih akcija“, kaže on.

Nejasno je, kako dodoaje, kako je moguće da Levi dođe u Beograd, izađe na tribinu i da tu nema obezbedjenje i da se ne pretpostavi da su mogući incidenti.

„Dobro je da nije bilo težih incidenata. Ovaj incident je proizveo veoma loše efekte u reputaciji Srbije, koja je inače ne baš sjajna a mukotrno se popravlja godinama unazad, pogotovo u Francuskoj sa kojom smo se zavadili u proteklih mesec, dva dana“.

„Torta u Srbiji ima drugačije značenje nego torta u Kanu“, ističe Sekulić.

Neumesno je sada politizovati pogibiju ambasadora Potežice

Komentarišući oštru polemiku između Tadića i Dačića oko odgovornosti za pogibiju ambasadora Srbije u Libiji Olivera Potežice, Sekulić ističe da je prošlo 48 sati od te tragedije i da je u ovom trenutku neumesno politički analizirati taj slučaj.

Dodaje da se javnosti duguje jasna informacija šta se desilo jer imamo medijska nagađanja da je u pitanju otmica.

„Protivim se politizaciji tog slučaja, ne načelno, nego u ovom trenutku. Moramo da odamo poštu, pijeteta, ljudskosti koja mora da se pokaže prema ovom slučaju. A onda treba videti zašto zatvaranje ambasade u Libiji nije stavljeno na dnevni red prošle godina kad su poginuli radnici“.

Navodi i da je, prema diplomatskim protokolima i praksi, zabranjeno da ambasador vozi sam automobil ali da ipak ne može, sa ove instance, da proceni kako je to Llibiji i zašto je Potežica bio sam u automobilu.