Miklja: Ozbiljno razmatranje Darvina bilo bi farsa

Vesti 06. maj 201710:33 > 10:35
N1

Ako bi se u Skupštini ozbiljno pristupilo razmatranju zahteva za revidiranje Darvinove teorije evolucije, to bi bila farsa, ocenio je novinar i pisac Dušan Miklja. Govoreći o razdoru među učesnicima protesta "Protiv diktature", on je ocenio da bi njihova snaga trebalo da bude u jedinstvu, a ne u razjedinjenosti.

„Zanimljiva je olakost sa kojima se upuštamo u naučne poduhvate koje bi trebalo da imaju trajniju vrednost. Brzopletost i sklonost da na prečac odlučujemo o jako ozbiljnim pitanjima, kao što je zaista važna Teorija evolucije i postanka čoveka“, kazao je Miklja gostujući u Novm danu.

On je dodao da ako bi se ozbiljno pristupilo razmatranju ovog zahteva, to bi bila farsa. “Ma sta mi govorili o rejtingu univerziteta i stanju nauke, mi svakako nismo predvodnici svetske naučne misli da to odjednom postaje tema koja bi bila važnija od nezaposlenosti i izraženog siromaštva stanovništva“, rekao je.

Univerzitet u Beogradu je ove godine najefikasniji na svetu kada se u obzir uzme nivo ekonomskog razvoja, pokazuje rangiranje svetskih unierziteta koje je objavljeno na sajtu “Times higher education”.

Miklja je ocenio da kada se govori o kvalitetu obrazovanja, ne može se zanemariti pitanje kupovine diploma na nekim privatnim univerzitetima.

“Ne znam kako se takve liste sastavljaju, ali ako je reč o opštem obrazovanju, ne samo o Univerzivtetu, ne izgleda da je tako sjajno. Ne može se govoriti o univerzitetskom obrazovanju, a zaobići način na koji se stiču diplome na privatnim univerzitetima. Neke od njih ne završi samo onaj koji nije u stanju da popuni uplatnicu. Ne možemo izdvojiti Univerzitet, a da zanemarimo da je stanje u obrazovanju jako loše“, ocenio je on.

Izveštavanje nekih medija o protestima prevazišlo maštu

Govoreći o protestima „Protiv diktature“ i razdoru među učesnicima, Miklja je rekao da bi snaga protesta trebalo da bude u jedinstvu. „Kada sam pročitao o razjedinjenosti i mogućim sujetama među onima koji su se najviše isticali na protestima, pao mi je na um film Apokaliptiko, završna scena gde se međusobno ubijaju domorodačka plemena, a za to vreme tiho uplovljava ogroman ratni brod koji oni ne primećuju“, kazao je on.

 Ako postoji neki otpor, dodao je, snaga bi trebalo da bude u jedinstvu, a ne u razjedinjenosti, i u tome da budu dovoljno mudri da primete šta je važnije, da budu zajedno protiv nekoga ko ima veću medijsku, finasijsku i svaku drugu moć.

Govoreći o izveštavanju medija o protestima, kazao je da su pojedini mediji pokušavali da falsifikuju karakter protesta. „Bilo je pritivrečnih izjava političara, a ministar Stefanović kad je hteo da omalovažava protest najviše je naglasavao njegov politički karakter. Nameće se pitanje da li je politika u domenu segregacije, zašto se mladi ne bi bavili politikom, politika je po definiciji način na koji se uređuje država za dobrobit svih građana, da li on misli da studenti imaju prava da kao mladi obrazovani ljudi daju sud o polititičkim ili ekonomskim prilikama“, upitao je Miklja.

Kako je naveo, bilo je falsifikovanja i u nekim medijima gde je izveštavanje o protestima „prevazišlo maštu“. „Možete izmišljati, ali na glavu da postavite nešto što se dešava pred očima svih nas je već čist nadrealizam, ne mogu da nazovem to ni lažima“, zaključio je Miklja.

Kriza u regionu i domino efekat

Činjenica je da ne živimo u području poznatom po miru i stabilnosti, ali utisak je da se krize u zemljama regiona koriste u političke svrhe i da bi se narod zamajavao strahom, što je metod vladavine.

“Čudna je prenaglašenost svake napetosti, dovoljno je što napetost postoji, ako se to još širi u medijima, imam prava da sumnjam da to ima i druge – političke svrhe”, kazao je Miklja.