U nacrtu Zakona o Sajmištu ni reči o saradnicima okupatora

Vesti 19. feb 201718:07 > 19:32
N1

Nacrt zakona o Starom sajmištu, koji će biti osnov za izgradnju memorijalnog kompleksa na mestu stradanja velikog broja Jevreja, i drugih žrtava fašističke okupacije Beograda, dospeo je u javnost gde je odmah naišao na kritike. Stručna javnost upozorava na ozbiljne propuste u ovom dokumentu.

Kula i paviljoni podignuti kao arhitektonski kompleks prvog beogradskog Sajma, postali su 1941. jedan od najozloglašenijih logora fašističke Nemačke, u kome je ubijeno više od 7.000 Jevreja i više od 10.000 drugih logoraša. U pripremi je Zakon koji bi Sajmište konačno trebalo da pretvori u mesto sećanja na te žrtve, ali već njegov nacrt trpi ozbiljne kritike.

„Moje inicijalne zamerke su bile prvo leksičke, odnosno lektorske, da se pojmovi Holokaust i Porajmos pišu velikim slovima, i drugo da je izostavljena jedna vrlo značajna kategorija za Staro sajmište, a to su antifašisti. Antifašisti nijednom rečju nisu pomenuti u tom sirovom predlogu nacrta“, kaže Ruben Fuks, predsednik Saveza jevrejskih opština.

Iz nacrta Zakona nestali su i saradnici okupatora u Srbiji u toku II svetskog rata, kaže Olga Manojlović Pintar, istoričarka i članica prve radne grupe za programski sadržaj memorijalnog centra Staro sajmište. Ona podseća da su sve institucije koje se nalaze na mestima nekadašnjih logora važan prostor, a ostavljaju prostor upravo analizi uloge saučesnika u zločinu.

„Upravo je to ono što je izostalo iz ovog Nacrta, i što nužno mora da se u njemu pojavi, a to je pitanje odgovornosti kolaboracionističke Vlade Milana Nedića, za zločin holokausta, i za kasnije funksionisanje logora Zemun na prostoru Starog sajmišta, do kraja rata 1944. godine“, objašnjava Manojlović Pintar.

Priliku da ispravi nedostatke nacrta prva ima radna grupa, pred kojom se našao pre tri nedelje, a zatim će doći na red glas stručne javnosti.

Nacrt zakona je dobar dokument za početak javne debate, kaže Manojlović-Pintar, ali dodaje da će to koliki broj primedbi i sugestija stručne javnosti bude uključen u konačni dokument zakona, jasno pokazati stepen demokratičnosti nadležnih državnih institucija, a to su Grad Beograd, Skupština i Vlada.