Šta muči nacionalne manjine u Srbiji?

Vesti 10. dec 201617:53 > 19:20
N1

Širom sveta danas je obeležen Međunarodni dan ljudskih prava, koji treba da podseti na načela jednakosti i ravnopravnosti promovisana Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima. Pripadnici nacionalnih manjina u Srbiji uglavnom su zadovoljni statusom koji imaju u društvu, a za svoje probleme kažu da su isti kao i problemi većinskog stanovništva.

Dan ljudskih prava u Srbiji je ove godine posvećen nacionalnim manjinama.

„Vlaška zajednica u Srbiji ima, rekao bih, sva prava kao i ostale manjine, a slobodno mogu da kažem i kao većinski narod. Ne možemo da se požalimo, ono što su problemi – to su takođe problemi koje delimo i sa drugima“, kaže Radiša Dragojević iz Nacionalnog saveta Vlaha.

Ipak, da postoji prostor za unapređenje njihovih prava podsećaju predstavnici i bošnjačke i hrvatske zajednice, ukazujući posebno na nedovoljnu zastupljenost na javnom servisu. Dodaju da stigmatizacija dolazi od kompleksne situacije u regionu.

„Malo problemi sa percepijom hrvatske nacionalne manjine kao možda nekog faktora koji sprečava Srbiju u ulasku u Evropsku uniju, mislim da je to velika stigma na kojoj treba da se poradi. Mi pokušavamo da budemo most – poveznica upravo sa Hrvatskom – dakle da se ta konfliktna situacija se smiri“, objašnjava Dubravko Bilinović iz Hrvatskog kulturno-prosvetnog društva „Matija Gubec“.

Muhedin Fijuljanin, potpredsednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća, napominje da položaj Bošnjaka u Srbiji nije rešen. Kako kaže, rešenje tog pitanja uz rešenje statusa Sandžaka, preduslovi su da Bošnjaci u Republici Srbiji budu integrativni faktor.

Država ide dobrim putem u oblasti zakona, prava i njihovog ostvarivanja kada je reč o nacionalnim manjinama, navodi direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović.

„Mi smo zemlja koja ne samo da ima najbolje zakone kada je u pitanju položaj nacionalnih manjina, nego se zaista trudimo da se svi ti zakoni zaista sprovedu u praksi. Danas na Dan ljudskih prava, mi smo želeli da pokažemo da to čuvamo, da nam je izuzetno stalo da Srbija nastavi tim putem kada je u pitanju naš suživot, naše razumevanje i naša tolerancija“, poručuje Paunović.

A kao ključno za 2016. godinu u Kancelariji vide otvaranje poglavlja 23 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, o ljudskim i vladavini prava, ali navode – na tom polju je još mnogo posla.