Stručnjaci predlažu jednu vojnu bezbednosnu agenciju

Vesti 18. sep 201610:45 > 10:46
N1

Beogradski centar za bezbednosnu politiku izradio je model zakona o bezbednosnom sistemu. Miroslav Hadžić, profesor Univerziteta u penziji i predsednik Beogradskog centra, rekao je gostujući u Novom danu na N1 da ovaj model zakona nudi jedan jedinstven propis umesto tri zakona o bezbednosnim službama, koji nisu potpuno usklađeni.

„Ima razloga da se napravi jedinstven zakon i da se donesu jedinstvena rešenja. Model treba da posluži da se otvori javna i stručna rasprava kakve bezbednosne službe u Srbiji treba da postoje i sa kakvim ovlašćenjima“, objašnjava Hadžić.

Bogoljub Milosavljević, profesor Univerziteta Union, kaže da se najznačajnije promene koje model donosi odnose na odredbe o ovlašćenjima službi bezbednosti, pre svega za prisluškivanje građana.

„Nastojali smo da maksimalno unapredimo da odredbe budu na nivou prakse evropskog suda za ljudska prava, da pravo na privatnost bude maksimalno zaštićeno. Nastojali smo da kontrolni sistem podignemo na znatno viši nivo“, rekao je Milosavljević.

Hadžić kaže da je u modelu zakona predloženo da se dve vojne službe – Vojno-bezbednosna agencija i Vojno-obaveštajna agencija objedine u jednu.

„Ako Srbija ima jednu Bezbednosno informativnu agenciju, teško je dokazati da je potrebno da vojska ima dve službe. Moguće je i da Srbija ima jedinstvenu obaveštajnu službu i da ona ima civilni i vojni deo, a da imamo dve kontraobaveštajne službe – civilnu i vojnu. To ne bi trebalo da bude stvar slobodnog uverenja, već ozbiljnog istraživanja i ozbiljnih ekonomskih i stručnih računica“, objašnjava Hadžić.

Jedno od pitanja kojim se Centar za bezbednosnu politiku bavio je i treba li da bezbednosne službe imaju policijska ovlašćenja, što podrazumeva i ovlašćenje da hapse.

Milosavljević kaže da je procenjeno da za sada treba ostaviti određena policijska ovlašćenja pripadnicima BIA i VBA i napominja da VOA nikada nije ni imala policijska ovlašćenja. Hadžić dodaje da je to pitanje povezano i sa zadacima bezbednosnih službi, jer su im dodeljeni zadaci borbe protiv terorizma i teških oblika organizovanog kriminala.

„Ima tu nama nevidljivih sukoba nadležnosti, nadmetanja, takmičenjima“, kaže Hadžić.

Kada je u pitanju kontrola rada bezbednosnih službi, Hadžić je rekao da model koji je sastavio Beogradski centar za bezbednosnu politiku predlaže proširene nadležnosti Savetu za nacionalnu bezbednost. Predviđeno je da se u njegov rad uključe i predsednik Skupštine Srbije, ministar spoljnih poslova i direktor policije.

„Međutim, pitanje je da li moć stanuje u tim institucijama. Nikada u praksi nije postavljena ozbiljna kontrola, a razlog je u nosiocima vlasti. Pitanje je da li ova država može da spreči službe bezbednosti i njihove nadređene civile da prave štetu? To je merilo. Mehanizmi postoje u zakonu, 2002. je donet zakon koji je sve razradio, ali toga u praksi nedostaje“, rekao je Hadžić.