Nove trzavice u regionu, razmena oštrih izjava BiH i Srbije

Vesti 28. avg 201617:43 > 19:08
N1

Dan nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine obustavilo istragu protiv osumnjičenog za napad na Aleksandra Vučića, nakon komemoracije žrtvama u Srebrenici jula 2015. godine, i dalje se odvija zapaljiva retorika na relaciji Srbija - BIH.

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić oštro je osudio prekidanje istrage i poručio da je na delu „neviđeni međudržavni skandal“. Iz Srebrenice stiže poruka „Aleksandar Vučić je u Potočarima napao sam sebe“.

Vest da je obustavljena istraga protiv 41-godišnjeg Almira Merdića iz Jelaha, koji je jedan od glavnih osumnjičenih za napad na premijera Srbije, 11. jula 2015. godine u Potočarima, ponovo je uzdrmala region. Vučić je u Potočarima napao „samog sebe“ svojim izjavama, kaže za N1 poslanik u Predstavničkom domu Skupštine BiH, Sadik Ahmetović.

„Rekao sam da su napadu doprinele i izjave premijera Srbije Vučića, na način da je kontinuirano, svaki dan negirao zločin genocida u Srebrenici. Nažalost i ne odobravam to, usledila je spontana reakcija mase”, kaže Ahmetović.

Na to šef srpske diplomatije, Ivica Dačić odgovara da je osnovana sumnja da je reč o režiranom i organizovanom napadu, i da je na delu međudržavni skandal.

„Izjava Sadika Ahmetovića da je premijer Srbije Aleksandar Vučić sam kriv i da je napao sam sebe, najbolje govori o bošnjačkim političarima u BiH. Zar je moguće da godinu dana nakon napada i pokušaja ubistva Vučića, za to niko nije odgovarao? Čak se obustavljaju istrage o tome. Sve je to neviđeni međudržavni skandal”, ocenjuje Dačić.

Iz Vlade Srbije u kritikama idu i korak dalje. „Vučiću ne mogu da oproste što je živ“, kaže ministar za rad, Aleksandar Vulin i dodaje da od “sramne odluke” Tužilaštva BiH, još više vređa ćutnja međunarodne zajednice.

Za političkog analitičara, Dušanja Janjića, od zapaljive retorike više čudi da je „tužilaštvo kapituliralo.“ „Činjenica da ono jednostavno obustavlja istragu, govori o tome da je Tužilaštvo u Bosni i Hercegovini pod uticajem politike. Srbija treba da odgovori na način na koji je obavezna po Dejtonskom sporazumu, dakle ona ima obavezu da je garant ne samo entiteta Srpske nego i ukupne stabilnosti i bezbednosti u BiH”, podseća Janjić.

A to je moguće, dodaje Janjić, samo ukoliko politički jezik 90-ih, i u bošnjačkom i u srpskom slučaju, zameni jezik diplomatije.