Turbulentna godina za srpsko pravosuđe

Vesti 31. dec 201518:39 > 18:41
Palata pravde Car Dušan
N1

Godina na izmaku bila jedna od turbulentnijih za pravosuđe u Srbiji. Usvojen je veliki broj zakona, pripreme za otvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24 su pri kraju, a Srbija je dobila i nove tužioce.

Pod budnim okom javnosti je nekoliko važnih suđenja: Miroslavu Miškoviću, nekadasnjim čelnicima Državne bezbednosti za ubistvo Slavka Ćuruvije, i grupi Darka Šarića. Šta je obeležilo 2015. u pravosuđu iz ugla advokata, sudija i tužilaca?

Tri sudska predmeta su ogledalo pravosuđa: suđenja takozvanoj stečajnoj mafiji, presuda Stanku Subotiću, Mihalju Kertesu i ostalima za šverc cigareta, i suđenje Jezdimiru Vasiljeviću za prevaru sa piramidalnom štednjom u Jugoskandiku, tvrdi predsednik Advokatske komore Srbije Dragoljub Đorđević. Podseća da su skoro svi oslobođeni, što zbog nepostojanja dokaza, što zbog zastarelosti.

“Srbija zbog toga plaća velike pare da bi se takvi predmeti pokazali ne kao slučajevi korupcije, kriminala, nepoštovanja zakona, nego slučajevi političkog marketinga određenih političkih elita, i ta poruka je najgora od svih”, kaže Đorđević.

Sudije u prvi plan ističu usvajanje važnih pravosudnih zakona u samom finišu godine, ali i slučaj kolege iz Specijalnog suda Vladimira Vučinića, koji je do skoro bio predsedavajući na suđenju Miroslavu Miškoviću, a nedavno je premešten u Palatu pravde. Taj slučaj, prema rečima predsednice Društva sudija Srbije Dragane Boljević, mnogi ističu kao primer disciplinovanja sudija od strane izvršne vlasti.

“Ispostavilo se da je ono što je on tvrdio tokom disciplinskog porstupka, zbog toga što je samo pokušao da objasni samo proceduralne aspekte svog postupanja, što nije nedozvoljeno, se obistinilo – da mu je predsednik Višeg suda rekao da će ga prebaciti u opšte odeljenje iz posebnog, i to je učinjeno”, podseća Dragana Boljević.

Predsednik Udruženja tužilaca Goran Ilić u prvi plan i dalje stavlja zakonik o krivičnom postupku i tužilačku istragu, tvrdeći da i dalje ne daju prave efekte i ne doprinose boljem pristupu pravdi. Posebno ističe mogućnost političkih uticaja.

“Ako izvršna vlast ima odlučujući uticaj na izbor i razrešenje tužilaca, malo je verovanto da onaj ko odlučuje o vašem statusu da vi imate kapacitet da efektivno i efikasno vodite krivični postupak protiv njega, čak i ukoliko bi postojali dokazi. To je jedan problem. A drugi, ako uvedete tužilačku istragu, onda tužiocu morate da date odgovarajuće oruđe da sprovodi istragu”, poručuje Ilić.

U Ministarstvu pravde zadovoljni su radom u 2015. Pored završetka akcionog plana za pregovaračko Poglavlje 23 i usvajanja strategije istraga finansijskog kriminala, u tom ministarstvu posebno su zadovoljni zbog nove zgrade Prekršajnog suda, zakona o uzbunjivačima, o izvršenju i obezbeđenju, i o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, kao i jačanju kontrole izvršitelja i javnih beležnika. O negativnim aspektima pravosuđa nisu se izjašnjavali.