360 stepeni: Da li ima politike i u AKB i stavlja li vlast šapu na advokaturu?

Vesti 28. okt 202122:41 > 22:44 6 komentara
N1

Novoizabrani predsednik Advokatske komore Beograda (AKB) Momčilo Bulatović kaže da su izbori za tu funkciju bili u civilizovanoj atmosferi i da nije bilo uplitanja politike, dok advokat Slobodan Ružić kaže da je bilo kapilarnih glasova, odnosno da jedan dobar deo advokata ima spisak ljudi za koje treba da glasa, kao i da su tabloidi bliski vlasti imali svoju ulogu. Ružić smatra da vlast želi da advokaturu stavi pod šapu i da je bitno kako će ona da se postavi, kao uostalom i Advokatska komora. Govoreći o intervjuu advokata Vladimira Đukanovića (SNS) sa prvooptuženim u slučaju Jovanjica, kažu da to nije u redu. Bulatović navodi da postoje disciplinski organi u AKB koji će reagovati ako postoji prijava protiv Đukanovića, dodajući da misli da postoji. Govoreći o ustavnim promenama - saglasni su da je za tako nešto potrebna šira rasprava. Dodaju i da su advokati sluđeni stalnim izmenama zakona.

U kakvoj atmosferi su protekli izbori za novo rukovodstvo Advokatske komore Beograda?

Predsednik Advokatske komore Beograda Momčilo Bulatović izabran je u subotu, sa 577 glasova, na drugom mestu je bio advokat Zdenko Tomanović sa 495 i advokat Čedomir Kokanović 333 glasa. On kaže da su posle dužeg vremena izbori za sve organe AKB protekli u civilizovanoj i pristojnoj atmosferi bez incidenata, što „ranije nije bio slučaj“, kad j, kako kaže, bilo svađa i podela.

Advokat Slobodan Ružić, koji je bio kandidat za potpredsednika na listi koju je vodio Zdenko Tomanović, kaže da možda ima malo drugačije mišljenj, kad je u pitanju situacija na u danu izbora, već oko tih izbora. On navodi da su tabloidi nepotrebno stvarali jednu atmosferu kao da se radi o jednoj listi koja je „kao patriotska gde je pobedio kolega Bulatović, a da je ova druga kao neka opoziciona lista“. To je bilo pogrešno i nepotrebno, to je više vlast pokazivala zainteresovanost koja bi grupa bila više pogodna za njih, naveo je.

Na pitanje da li je bilo politike i mešanja politike u izbore u AKB, advokat Bulatović kaže da, govoreći sa svog aspekta i grupe koju je predstavljao, toga „apsolutno nije bilo“ dok su, kako tvrdi, na drugoj strani, na kojoj je bio advokat Tomanović, bili ljudi koji su involvirani u rukovodstva nekih političkih stranaka i da su oni uveli politiku. Bulatović kaže da ne vidi pokazatelje koji ukazuju na to da je njegovu grupu favorizovala vladajuća stranka.

Upitan o izjavi advokata, koji je i član Narodne stranke, Vladimira Gajića koji kaže da su kapilarni glasovi odlučili izbore, odnosno da je to uvedeno u AKB, a da je treći kandidat stavljen da bi se umanjio broj onih koji bi glasali za Zdenka Tomanovića, Bulatović kaže da je neprijatno iznenađen njegovim tim stavom. I u porazu treba pokazati dostojanstvo, ne možete spočitavati nekome paušalno takve priče, naveo je Bulatović. „Kolega Gajić mene jako dobro zna i zna da nisam pripadnik ni jedne jedine političke stranke. Politika me ne zanima i hoću da se borim protiv toga da politika ima upliva u advokaturu, nisam ja uveo politiku u advokaturu“, rekao je Bulatović, dodajući da se zna ko je bio devedesetih, a ko danas u političkim strankama.

„U tom obraćanju Gajića, spočitava se još jedna stvar – da je navodno upravni odbor, koji je šarolik, dobio neke „legionare“. Aludira na mene, ja jesam bio branilac Milorada Ulemeka Legije i ponosan sam na sve ono što sam radio u tom predmetu kao branilac i samo kao branilac, i mislim da je pravo i dužnost advokata da brani i da ne bira klijente po bilo kom kriterijumu“, rekao je gost 360 stepeni, navodeći da je njemu savest potpuno čista što se izbora tiče.

Advokat Ružić kaže da postoje kapilarni glasovi i da to postoji duže vreme, „u jednom većem broju izbora“. „Tačnije bi bilo da kažemo da jedan dobar deo advokata ima spisak ljudi za koje treba da glasa. To nisu kapilarni glasovi kao u stranačkim izborima, ali tačno je da to postoji“, kaže. On navodi da se na prethodnim izborima za Advokatsku komoru Srbije dešavalo  da su mladi advokati, koji nemaju čak ni dovoljno godina da bi se kandidovali za te funkcije, dobijali najviše glasova, „pa se čak pojavila situacija da ne mogu da budu u tim organima, jer ne ispunjavaju ni osnovne uslove“. Kaže da bi voleo da se to ne dešava i navodi da u organe komore treba da budu izabrani advokati koji imaju ime, karijeru i godine u advokaturi. Navodi  da se u organe komore biraju ljudi koji tu ne bi mogli da budu, i da u advokaturi neke stvari treba da se menjaju, jer postoje ozbiljni problemi.

Bulatović navodi da nije bilo nekih nepravilnosti, osim nekih manjih tehničkih, i tvrdi da su na ovim izborima glasali advokati – oni koji su svakodnevno prisutni u sudnicama, osvrćući se na neke snmke na društvenim mrežama, na kojima se vidi čovek koji glasa, ali ne želi da se predstavi ko je. AKB ima oko 6.000 članova i jedno 2.000 su samo formalno članovi, bave se nekim drugim stvarima, drugih 2.000 su sigurno oni koji su u penziji i koji su se obezbedili i nisu zainteresovani i 2.000 onih koji žive za advokaturu i koje interesuje stanje u advokaturi i to su oni koji su glasali, njih 80 odsto, ocenjuje on. Oni su birali ljude koje znaju iz sudnica, sa ulica, sa kojima se svakodnevno viđaju, uveren je Bulatović, negirajući da je tu bilo kapilarnih glasova. „Verovatno je bilo sugestija u smislu lista koje su pravljene. Verovatno da, ali to je legitimno. Ali su birali ljude koje znaju iz sudnica“, dodaje.

Predsednik AK Vojvodine izjavio je da ta komora uspeva da odoleva pretenzijama političkih snaga da se infiltriraju u organizaciju. Na pitanje ima li toga u AKB,  Bulatović kaže da nije još stupio na funkciju i da o tome može da govori kad počne da je obavlja i vidi šta se tu bude dešavalo.

Ružić, s druge strane, kaže da „naravno misli da politike ima i u advokatskoj komori“, a da on lično nema ništa protiv i da se komora bavi političkim pitanjima, „ali ne u smislu strančarenja“. „Mislim da s pred našim očima, i pred očima svih advokata, dešava raspad pravne države i vladavine prava i mislim da bi AKB morala na to da reaguje, do sada to nije bio slučaj“, istakao je Ružić. Navodi da je AKB rešavala pitanja koja su bitna za advokate, da imaju popust kod privatnih lekara, a da se nije izjašnjavala oko pitanja na koja bi morala da se izjašnjava – „da naša pravna država nestaje, da imamo predsednika koji ima osam ili devet ustavnih ovlašćenja a kao da ih ima ih 108 ili 109, koliko on hoće da ih ima“. Nada se da će Bulatović i njegov tim raditi na tome da se advokati da izjašnjavaju o tim najvažnijim pitanjima. Upitan da li hoće, Bulatović kaže da će to apsolutno raditi i da je to obećao kad je izlagao program pred članovima.

Učiniću sve u svojoj moći, ne da se shvati da je AKB i da su advokati neprijatelji države, neću da kritikujem reda radi ni pred Republike ni predsednika Vlade ni bilo kog poslanika, kaže. Upitan šta kaže na ocenu Ružića, navodi: „Ne mislite valjda da će AKB da kontroliše predsednika i da daje smernice predsedniku. Mi hoćemo da budemo jedan korektiv svih društvenih anomalija, i da ukažemo na te društvene anmalije, na ono što neko radi što nije u skladu sa zakonom i Ustavom. Ako je to predsednik, nećemo da napadamo predsednika, da ukažemo predsedniku zato što nam se to dopalo, da li je to danas predsednik Vučić ili neko drugi sutra… Mi hoćemo da napravimo takav sistem da budemo ravnopravni partneri u poslovima u kojima možemo da budemo i da budemo korektiv društvenih anomalija, i ako nekog kritikujemo, to kritikujemo da bi taj neko bude bolje. Da li se raspada pravna država? Sigurno da ima mnogo problema u ovoj državi, mnogo povreda zakona, mnogo nerešenih afera, ali ne može da rešava te afere AKB“, navodi on.

O Đukanoviću i intervjuu sa Koluvijom

Upitani o intervjuu Vladimira Đukanovića sa prvooptuženim za Jovanjicu predragom Koluvijom, i o tome što se otvorilo u javnosti pitanje da li je eitčki da on bude njegov branilac, s obzirom na to da ima visoke funkcije u ovoj državi – da je predsednik Odbora za pravosuđe i automatski član Visokog saveta sudstva, gosti N1 su saglasni da takav intervju nije u redu.

Ružić o tome misli, kako kaže, sve najgore i ističe da to svaki normalan advokat misli. „Da koristite svoj politički uticaj da biste postigli nešto u svom predmetu, to je zabranjeno po Kodeksu profesionalne etike advokata“, istakao je. Ružić kaže da ne možete istovremeno da budete i promoter svog klijenta, tako što ćete imati intervju sa njim, ako posao radite onako kako se radi. „Pošto se vodi krivični postupak, podignuta je optužnica koja je stala na pravnu snagu, dakle stvarno je to besmisleno. Ali nije to jedina besmislena stvar koju je taj gospodin radio“, kaže.

Upitan da li je Đukanović član AKB, Bulatović kaže da koliko zna da jeste. Upitan da li će raspravljati o tome, Bulatović kaže da kad je u pitanju kršenje etičkog kodeksa, postoje disciplinski organi koji će voditi postupak i rešiti to pitanje, ako postoji prijava protiv njega. „A koliko sam obavešten, postoji neka prijava protiv njega“, dodaje.

Na pitanje kako gleda na intervju, kaže da to nije u redu. „Mislim da nije u redu, na šta bi to ličilo kada bi da svako ima priliku – imate neke medije i imate priliku da dovedete klijente i  intervjuišete“, kaže. Bulatović dodaje da ima i drugih ljudi, nosilaca određenih funkcija, koji takođe, komentarišući neke stvari, javno koriste, „ne silaze sa televizije“ i pričaju o svojim predmetima. Kaže da nije to počelo od Đukanovića.

Imamo dosta advokata kojima nije mesto u advokaturi, ali na jednoj strani imate organe koje se bave time i pokrenu postupak disciplinski protiv njih, a onda taj kolega kreće u upravni spor, Upravni sud vrati to nazad – dakle, na jednoj strani imate organe koji to rade, na drugoj sud koji veže ruke, navodi Bulatović.

Ružić, komentarišući probleme u pravosuđu, kaže da ih najmanje ima u advokaturi i da su veći u sudovima i tužilaštvu. Među advokatima ima i onih kojima se ova zemlja ponosi i onih kojima tu nije mesto, a advokati ne mogu da izbacuju jedni drugi, disciplinski postupak koji je jedina mogućnost – rok mu je dve godine, a za dve godine to nikad ne može da se završi, kaže. Smatra da treba edukovati mlade advokate, jer bi bilo lakše kad bi svi poštoivali Kodeks.

„Bilo je toga ranije, a to je sada posebno pojačano – postoji jedna grupa advokata bliska vlasti, koja „završava“ predmete… Mi koji smo profesionalci, mi smo potpuno nemoćni, to je stvar koju AKB ne može da reši, već mora da se reši sistemski. Ceo sistem mora da se vrati na fabrička podešavanja, inače ovo neće da valja. Jer kad izgubite institucije i kad one slabe, slabe, slabe ovo društvo će se na kraju pretvoriti u anarhiju“, kaže Ružić.

Bulatović navodi da će učiniti sve što je njegovoj moći da prevaziđe podele, reši probleme kako bi advokati bili jedinstveni, da bii bili korektivni faktor, a građani onda imali bolji pristup pravdi.

„Reforme pravosuđa su unakazile pravosudni sistem, počev od 2010. godine. Nemojte sve da vežemo sve za ovu vlast. I ona vlast je napravila katastrofu sa onom reformom, kad je razrešeno, bez ikakvih kriterijuma, 1000 sudija. Pa ova vlast da popravi to, da se dodvori njima, napravila još veću katastrofu što je vratila te sudije, pa onda izabrala te nove. Sada imate neverovatnu situaciju u pravosuđu. Imate ljude koji napreduju meteorskom brzinom, sa pozicije sudije osnovnog suda dođe za tri, četiri godine namesto sudije Apelacionog. To sve govori da u pravosuđu moraju da se uspostave neki novi kriterijumi i standardi da na mesto sudija dođu neki kvalitetni ljudi“, rekao je.

Vraćajući se na vreme kada je on bio sudija, kaže da je nekada sudija Vrhovnog suda morao da ima minimum 15 godina sudijskog staža, a da danas toga nema, da imaju četiri, pet godina sudijskog staža i da su u Apelacionom. Kaže da je to sve, jedno po jedno, urušavalo i devastiralo pravosudni sistem, kao i teritorijalna podela sudova – da je od pet osnovnih sudova u Beogradu napravljeno tri, pa Treći osnovni sad (jer su sve banke na Novom Beogradu, pa je nadležan) ima po 100.000 tužbi, u ovoj situaciji oko bankarskih kredita, a ostali slučajevi stoje. Dodaje da je pravosuđe postalo neefikasno donoseći pogrešne odluke. Drugo, menjamo zakone svaki dan, to više niko ne može da uhvati, naveo je Bulatović.

Bankarski krediti – ima li rešenja?

Na konstataciju da postoje različita mišljenja na koji način bi problem kredita trebalo rešiti,  Bulatović navodi da je Vrhovni kasacioni sud (VKS) doneo jedan stav 2018. godine, ni sam ne zna zašto, dodajući da postoji Zakon o bankama i Zakon o obligacionim odnosima, gde je jasno definisano sve što se tiče elemenata ugovora, tako da nije bila potreba za tim stavom.  „A onda da je neko našao 2019. da taj stav pojasni. I prvi stav nije rekao da banke nemaju pravo naplate troškova kredita, već da imaju pravo ali ako su to učinile ponudom pred zaključenje ugovora, ako su učinile na jasan i nedvosmislen način korisniku kredita da će da naplate – da li u procentualnom ili nomilnalnom iznosu, pa da odbiju prilikom puštanja kredita … Neko je protumačio da to ne sadrži jasne razloge, da nije obrazložio strukturu troškova i tu je krenuo problem. Ta uputstva VKS nisu obavezujuća, sud sudi na osnovu zakona i tu ćete imati različitih odluka, da li će se negde ujednačiti sudska praksa po tom pitanju – to je pitanje vremena. Kad je u pitanju protest, ja sam neko ko zagovara da prvo treba pregovarati, da vidite šta je to što je sporno, napraviti neki okrugli sto… protest je krajnje, poslednje sredstvo. Treba pokušati redosled nekih stvari da se iskoristi“, kaže.

Na pitanje da li ima ima naznaka o nekim pregovorima, kaže da ih ima. Navodi da su juče, prekjuče bili pregovori predstavnika AKS (Advokatske komore Srbije) sa predstavnicima VKS, i da je 6. novembra zakazana konferencija advokata koja će dati neke preporuke Skupštini AKS, koja će doneti neke zaključke. Ako AKS odluči protest – protest, navodi. Smatra da su obustave rada od jednog, dva dana besmislene, a dodaje i da pred sudom ne ostvaruju samo prava korisnici kredita, pa da se blokiraju ostali građani.

Ružić kaže da je očigledna svinjarija u pitanju, da se očigledno radi o korupciji i da „bankarski lobi pokušava nešto da dobije za sebe“. Podseća da je preko Skupštine Srbije pokušano da se „progura neko autentično tumačenje nekog člana Zakona o obligacionim odnosima iz 1978. godine“. Radi se, kaže, o ogromnom novcu koji banke treba da plate, i mnogo je veći problem što se niko od državnih organa ne zainteresuje za to pitanje. Voleo bih da se to raščisti – odakle to dolazi i ko je taj ko gura te stavove, kaže Ružić dodajući da je mišljenja da se radi o korupciji.

Ustavne promene: Saglasni – potrebna šira javna rasprava

Komentarišući ustavne promene, Ružić kaže da je skeptičan. Skoro da imamo situaciju da svaka politička garnitura menja Ustav u ovoj ili onoj oblasti, navodi on, dodajući da se to ne radi u modernim zemljama, da se vrlo retko donose amandmani. Kaže da mu se ta praksa kod nas ne dopada i da – ukoliko se menja Ustav, to mora da se radi na jedan sveobuhvatniji način, sa javnom raspravom u koju bi se uključile stručne institucije pa i advokati. „A ovako nam se serviraju ustavna rešenja, ni to mi se ne dopada“, navodi.

Bulatović kaže da deli mišljenje Ružića. navodi da može samo da se nada i da hoće da veruje da će nove izmene smanjiti uticaj izvršne vlasti na pravosuđe, a da će se videti tek da li će se u tome uspeti.

Govoreći o izmeni Krivičnog zakonika, Ružić kaže da kako dođe koja vlast – krene da ga menja. Siguran sam da se to radi na nesistematičan način, a ove neke promene koje se najavljuju su više u pravcu da vam zatvore usta, da ne možete da govorite – kao da se ide u pravcu delikta mišljenja, ali videćemo šta će do toga biti, kaže Ružić.

Bulatović kaže, takođe, da su se advokati zamorili od tih promena. I da je problem što je advokatura potpuno izopštena iz toga, iz učešća u zakonodavnoj aktivnosti, a da joj se samo servira. Kaže da se sada menjaju neka tri krivična dela, a da je to servirano iz ministarstva sedam ili deset dana pre Skupštine i da se nema vremena da se reaguje. Bulatović kaže da će to biti zadatak AKB – da advokati više u tome svemu učestvuju.

Komentarišući republičkog javnog tužioca Zagorku Dolovac, Ružić kaže da je ona kao „Jelena žena koje nema“ i da je njeno ponašanje skandalozno, jer se nema osećaj da imamo republičkog tužioca. Bulatović kaže da verovatno idu te institucije logikom u ćutanju je sigurnost.

Saglasni su da ozbiljna država mora ozbiljno da doživi advokate.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare