Sudanski vojni vođa ukinuo vanredno stanje u zemlji

Svet 30. maj 202209:23 1 komentar
Reuters/Mohamed Nureldin Abdallah

Vođa sudanskog vladajućeg Suverenog saveta general Abdel Fatah Burhan ukinuo je vanredno stanje, uvedeno u zemlju posle oktobarskog puča koji je predvodio.

General Burhan doneo je ovu odluku u nedelju, nekoliko sati pošto je Savet za bezbednost i odbranu, najviše telo u zemlji koje odlučuje o bezbednosnim pitanjima, preporučilo ukidanje vanrednog stanja i oslobađanje svih pritvorenika.

Pročitajte još

Preporuke su namenjene da olakšaju dijalog između vojske i prodemokratskog pokreta, rekao je ministar odbrane general Jasin Ibrahim Jasin u video obraćanju.

Odluka je doneta u vreme kada se zemlja suočava sa protestima protiv vojne vladavine, a za sada nepoznat broj, aktivista i bivših zvaničnika je u pritvoru.

Ranije u nedelju, izaslanik UN za Sudan Volker Pertes pozvao je vođstvo te zemlje da ukinu vanredno stanje. On je osudio ubistvo dvoje ljudi u suzbijanju prodemokratskih skupova, održanih u subotu u glavnom gradu Kartumu, na kojima su učesnici protestovali zbog puča izvršenog 25. oktobra.

„Još jednom, vreme je da stane nasilje“, rekao je Pertes preko Tvitera.

Stotine ljudi u subotu je izašlo na ulice Kartuma, gde su bezbednosne snage nasilno rasterale okupljene i jurile ih po ulicama, preneli su aktivisti. Dvoje ljudi je stradalo za vreme protesta u kvartu Kalaka u Kartumu.

Jednu osobu su ubile bezbednosne snage pucnjima iz vatrenog oružja, a druga se ugušila od posledica suzavca, naveo je Sudanski komitet lekara, koji je deo prodemokratskog pokreta.

Sudan je u velikim previranjima od kada je vojska preuzela vlast i prekinula kratku tranziciju ka demokratiji, posle tri decenije vladavine Omara al Bašira. Al Bašir i njegova islamistička vlada svrgnuti su u narodnoj pobuni aprila 2019. godine.

Protesti u subotu deo su serije demonstracija koje se održavaju poslednjih sedam meseci sa pozivima vojsci da preda vlast civilima.

Najmanje 98 osoba je ubijeno, a više od 4.300 ranjeno u vladinom suzbijanju demonstranata protiv puča od oktobra, prema navodima grupe lekara.

Stotine aktivista i zvaničnika u vladi koju je srušila vojska takođe su pritvoreni posle puča, mada su mnogi kasnije oslobođeni pod pritiskom UN i zapadnih vlada.

Demonstranti traže da vojska ode sa vlasti. Generali su, međutim, rekli da će predati vlast samo izabranoj vladi. Oni su najavili da će izbori biti održani u julu 2023. godine, kako je planirano u ustavnom dokumentu koji je važio za period tranzicije.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare