Šta je u glavi Vladimira Putina? Francuski filozof kaže – u opasnom smo trenutku

Svet 29. nov 202218:52 186 komentara

Mišel Elčaninof, francuski filozof, novinar, esejista i stručnjak za rusku filozofiju, je gostujući u Danu uživo izjavio da nije optimista što se rata u Ukrajini tiče - misli da kraj nije blizu i da će biti dug. Smatra da ako Vladimir Putin izgubi rat, izgubiće i vlast i dodaje da je sada pomalo u panici. "U opasnom smo trenutku već nekoliko nedelja, u kom Putin može da dođe u iskušenje da udari još jače", navodi. Gost N1 ističe da treba odvojiti rusofiliju koju, kako kaže, i sam deli sa brojnim Srbima i s brojnim Francuzima, od politike koja će na kraju krajeva - oslabiti Rusiju.

Šef američke diplomatije Entoni Blinken izjavio je danas u Bukureštu da je NATO snažniji i više ujedinjen nego bilo kada u poslednjih 30 godina. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže da ruski predsednik (Vladimir) Putin ne postiže uspehe u Ukrajini i zato odgovara većom brutalnošću.

Šta bi moglo sada da bude u glavi ruskog predsednika?

Povezano:

Gost Dana uživo bio je jedan od vodećih francuskih filozofa koji je 2015. godine objavio knjigu „U glavi Vladimira Putina“, a ove godine izašlo je njeno prošireno izdanje, uz osvrt na najnovija dešavanja u Ukrajini.

Smatra da Vladimir Putin „ne vidi šta se zaista događa, a što nije u skladu sa njegovom predviđanjima“ – onim pre nego što je pokrenuo rat. Mislio je da su Ukrajinci preslabi, a došlo je do otpora i naravno zapadne pomoći koja se pruža Ukrajini, koja je mnogo jača nego što je očekivao, naveo je i dodao: „Po njemu, zapadnjaci su slabi i ne bi branili Ukrajinu, to je ono što je mislio“.

Smatra da je ruski predsednik pomalo u panici i da je izuzetno zabrinut, podsećajući da rat traje već devet meseci. „I Rusija gubi teritorije koje je pre toga zauzela. Vidimo da ukrajinske vlasti kažu da žele ponovo da zauzmu Krim koji je za Putina sveta, dakle ruska zemlja i što nijje mogao da zamisli da izgubi“, dodaje.

Elčaninof ocenjuje da kada bi Putin izgubio rat, izgubio bi vlast u Rusiji. „Kada bi izgubio rat cela njegova retorika koju je godinama izlagao o dekadenciji Zapada i rastu moći jednog postdemokratskog, postzapadnog sveta predvođenog Rusijom – sve bi se to srušilo. U opasnom smo trenutku već nekoliko nedelja, u kojem Putin može da dođe u iskušenje da udari još jače, da eventualno bombarduje neko civilno mesto. Kada je Putin bio mlad – on je stalno pričao da kada je neko sateran u ćošak, on postaje agresivan… Sada je Putin sateran u ćošak, ruske snage nisu uspešne kao što je on hteo i postoji rizik da budu agresivniji“, naveo je gost N1.

Nismo dovoljno ozbiljno shvatali njegove izjave i govore unazad dvadeset godina, naglašava filozof. Dodaje da je Putin uvek najavljivao ono što će raditi. „Proučavajući njegove govore i filozofe koje je slušao, najmanje 10 godina je razvijao jednu filozofiju sveta po kojoj su Zapad i zapadnoevropske zemlje ušle u moralnu i političku dekandeciju u fazu nesposobnosti za političko delovanje, a sa druge strane, Rusija je bila navodno mlada zemlja sa velikom perspektivom da ostvari uspehe na geopolitičkom planu i u ostvarivanju vrednosti. Naime, on smatra da Rusija nosi vrednosti koji su vrednosti budućnosti i imamo ukrajinski narod koji je pravoslavan koji mora da učestvuje u tom snu obaranja demokratskih vrednosti Zapada“, rekao je, dodajući da je zato Putin napao tu zemlju.

Nismo dovoljno ozbiljno shvatili tu ideologiju koju Putin gradi deset godina, dodao je, navodeći da je svoje sunarodnike upozoravao nekoliko meseci pre rata na ono što sledi i na tu opasnost.

Kako kaže, pitali su ga, kada je započeo rat – da li je Putin izgubio razum. „Ja ne verujem, mislim da je Putin i dalje racionalni lider, koji razmatra kakve snage ima na raspolaganju. Video je da vojno ima problem da osvoji Ukrajinu, i onda je nekoliko poslednih nedelja počeo sa ratom hladnoće – da udara na termoelektrane u Ukrajini i na infrastrukturu, da bi izazvao psihološku propast… Ja ne verujem da je on lud, ali on zna da ne sme da izgubi, kada bi izgubio morao bi da ode sa vlasti“, naglasio je gost Dana uživo.

Smatra da se ruski predsednik izgubio u mitološkoj viziji stvarnosti.

Pokrenuvši ovaj rat, Vladimir Putin je pokazao da je šef u Rusiji – on, kaže. Međutim, kako dodaje, sada mora da vodi računa o dve strane. „Sa porazima na terenu, koji se nižu, Putin mora da pazi i da gleda preko ramena – i levo i desno. Sa jedne strane, leve, ima poslovne ljude koji su pragmatični i državnike koji žele da nastave da trguju – dakle sa leve strane su liberali. Sa desne strane su se pojavile nove ličnosti jednog ruskog bonapartizma, a to su Ramzan Kadirov, čečenski lider koji smatra da treba biti još brutalniji u ratu ili Ilija Prigožin, Putinov prijatelj, koj ima privatnu vojsku Vagner, koji takođe forsira da se u rat ide još brutalnije. Sada kreće sa političkim delanjem. Tako da Putin danas mora da pravi kompromis sa silama koje ga teraju da uspori i sa drugima koji žele da ubrzaju sa ratom“, navodi. Smatra da vlada politička nestabilnost oko Kremlja, a da će Putin biti arbitar između onih opreznijih i onih koji bi da budu brutalniji, a ko će pobediti u toj partiji, dodaje – još ne znamo.

Ko u Francuskoj podržava Putina?

Govoreći o odnosu Francuske prema Rusiji, podseća da je od 2019. francuski predsednik Emanuel Makron odlučio da bude „pregovarački faktor“. „Makron kaže da nije naivan, a da bi se razlikovao od Amerikanca, želeo je da bude neko će da vodi dijalog sa Putinom… Prevario se, pokušao je da pregovara u Kremlju, Putin ga nije slušao  – rekao je da se ništa neće desiti, a onda je, nekoliko dana kasnije, ruska vojska ušla u Ukrajinu“, podseća.

Što se tiče francuskog društva, navodi da i u njemu ima političkih snaga koje su simpatisale Putina, popun Marin Le Pen, političarke na ekstremnoj desnici. Takođe, kako kaže, na ekstremnoj levici Francuske postoje antiameričke snage koje više vole Putina nego SAD. „Putinovi simpatizeri su se ućutali, ali poslednjih nekoliko meseci – zbog inflacije koja je, kao i u Srbiji, u Francuskoj izuzetno visoka, zbog cene gasa i struje koje samo rastu i zbog rata koji nikako da prestane, „proputinovske snage“ insistiraju na tome da treba ukinuti sankcije Rusiji – da se rat ne oduži“, navodi. Kako dodaje, postoje napetosti i debate u francuskom društvu, kao i svuda, kakav treba stav zauzeti prema Putinu.

Uspostavlja novi model „vodiča“, želi da nametne svoju viziju sveta

N1

Kako kaže, Putin tvrdi da je novi model lidera postdemokratske ere, ali, dodaje, Rusija je pseudodemokratija, jer kandidati ne mogu da se slobodno kandiduju, izbori za donji dom Dume često budu falsifikovani. On je želeo da nametne stil da se izađe iz liberalnih demokratija i da on bude inspiracija za to da jedan predsednik treba da bude vodič, konstatuje.

„On citira često Ivana Iljina, ruskog filozofa iz XX veka, koji je pisao da pravi lider ne sme da bude neko ko se menja na četiri ili pet godina, da bude samo „izabrani lider“, već da bude vodič. Putin sa jednom politikom PR koja je izuzetno soifisticirana, on je želeo da pokaže da je on nova vrsta lidera, da može da krši zakone, pravila, da može da interveniše – sukobi u Gruziji, Ukrajini 2014. ili danas. On želi da pokuša da sruši jednu demokratsku konstrukciju, koju smatra ostarelom i dekandentnom. On smatra da će to i učiniti, ako se udruži sa kinsekim predsednikom Si Đinpingom“, ocenjuje.

Putin je, kako kaže, inspirisao evropske lidere, ali i uspostavio politiku uticaja medijskim i drugim kanalima, pokušava da promoviše neliberalne političke stranke (Orbanovu i stranku Marin le Pen) ali i da utiče na levičarske antiameričke pokrete u Evrope. „I pokušava da nametne svoju viziju sveta koju gradi već 20 godina  – u kojoj klasična demokratija biva zamenjenjna snažnim liderom koji dugo ostaje na vlasti i na neki način da sruši zapadnu dominaciju“, dodao je.

„Bojim se da ne krene da koristi novo oružje“

Smatra da Putina trenutna dešavanja primoravaju da sebe preispituje i „možda da krene korak nazad“.

„Bojim se da ne bude sateran u ćošak, da možda ne krene da koristi neko novo oružje ili da pokrene neki hibridni rat u nekoj zemlji… Ili ćemo ga primorati, na kraju krajeva, da ode sa vlasti ili će sam možda odlučiti da ode u egzil, možda u Severnu Koreju. Kao što je rekao majkama ruskih vojnika – svi su smrtni i svaki političar ima kraj“, naveo je gost N1.

Nije optimista što se rata tiče – misli da kraj nije blizu i da će taj rat biti dug.

Odnos Srbije i Rusije

Upitan o odnosu Srbije i Rusije, kaže da Srbija ima vrlo posebnu istoriju u odnosu na Evropu, NATO-u i Rusiju. Odnose koji su stari, ponosan sam na odnose sa Francuskom, dodao je. Podsetio je na bombardovanje i ratove u bivšoj SFRJ.

„Srbi gledaju na situaciju – i to je normalno po meni, kroz prizmu svoje prošlosti i kroz svoja ubeđenja. Ja znam da je pitanje Kosova igralo veliku ulogu u političkom oblikovanju Vladimira Putina. On nije podneo ono što se desilo na Kosovu 1999. Ono što moramo da shvatimo je da se može voleti Rusija i Rusi, a da istovremeno ne podržavamo sva dejstva njihovih političara. Tako treba da odvojimo rusofiliju koju ja delim sa brojnim Srbima i s brojnim Francuzima. Dakle, volimo rusku literaturu, filmove i Ruse, ali da to odvojimo od politike koja će na kraju krajeva oslabiti Rusiju“, naveo je gost N1, zaključivši da ovaj rati slabi ruski narod.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare