Šezdeset godina posle Kubanske, zamisliva je nova nuklearna kriza

Svet 21. okt 202208:23 0 komentara
REUTERS/Vitalii Hnidyi

Kubanska raketna kriza već je 60 godina zastrašujuća lekcija koliko je svet bio blizu nuklearnom ratu i kako je pametno političko vođstvo to sprečilo.

S obzirom na to da ruski predsednik Vladimir Putin preti nuklearnim oružjem u Ukrajini, pretnja nuklearnog rata je ponovno aktuelna, ali ovaj put stručnjaci su manje sigurni kako je otkloniti.

Američki predsednik Džozef Bajden upozorio je početkom oktobra da svetu preti nuklearno uništenje prvi put od 1962. godine, kazavši da se Putin „ne šali” da će upotrebiti to razorno oružje jer ruska vojska „ozbiljno podbacuje” u Ukrajini.

POVEZANE VESTI

Bajden je rekao da traži „izlaz” za Putina. Ali, ništa ne upućuje na to da ga Putin želi.

„Mislim da bi ova situacija, kao nijedna od 1962. naovamo, mogla eskalirati do upotrebe nuklearnog oružja”, rekao je Džordž Perković, potpredsednik za studije Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir.

„Radim u ovom području 40 godina i ovo je krajnje izazovno jer imate državu s nuklearnim oružjem, Rusiju, čiji vođa ovu situaciju smatra egzistencijalnom“, dodao je.

Za razliku od 1962, svet je suočen s nizom nuklearnih kriznih žarišta, od naznaka da se Severna Koreja priprema za drugi atomski test, do napetosti između Indije i Pakistana koje i dalje tinjaju i Irana koji ubrzava svoj nuklearni program.

Ali, Ukrajina predstavlja jedinstvenu opasnost jer su suprotstavljene dve najveće nuklearne sile na svetu. Očekuje se da će Rusija napasti taktičkim oružjem, ciljajući ratište, a ne drugi kontinent, ali sam Bajden je upozorio da je teško „ne završiti armagedonom” jednom kada se upotrebi nuklearno oružje.

Putin, koji dovodi u pitanje istorijski legitimitet Ukrajine, proglasio je aneksiju četiri ukrajinska regiona i sugerisao da bi ga napad na anektiranu „rusku” teritoriju ili direktna zapadna intervencija mogao prisiliti da upotrebi nuklearno oružje.

Veliki ulozi?

Okrutni rat koji traje već osam meseci bitno je drugačiji od kubanske krize, gde je reč bila o tome kako sprečili otvoreni sukob zbog otkrića sovjetskog nuklearnog oružja na ostrvu.

Američki predsednik Džon F. Kenedi rekao je u jednom snimljenom govoru da su evropski saveznici mislili da se Vašington „bezumno” fiksira na Kubu, ostrvo udaljeno nekih 140 kilometara od Floride s dugom istorijom američke intervencije.

„Ukrajina je bitno važnija američkim saveznicima nego što je to bila Kuba”, rekao je Mark Selverstoun, istoričar Hladnog rata na Univerzitetu u Virdžiniji.

„Izgleda da Putin želi da prekroji granice Evrope i to je Evropljanima zastrašujuće”, naveo je.

Motivi sovjetskog vođe Nikite Hruščova, premda široki, bili su manje rigidni od Putinovih. Moskva je tada jednim delom želela da smanji razliku sa Amerikom u projektilima i ostvariti prednost u vezi sa podeljenim Berlinom.

Politički ulozi tada su za Kenedija bili visoki. Bio je u neugodnoj situaciji zbog propale invazije CIA u Zalivu svinja godinu dana pre, kojom se želelo da se svrgne s vlasti komunistički revolucionar Fidel Kastro i čekali su ga kongresni izbori.

Ali, Kenedi je odbio savete da se izvedu vazdušni napadi i uveo je pomorski „karanten” za dalje sovjetske pošiljke, izbegavajući reč blokada, što bi bio ratni čin.

Moskva se povukla nakon što je obećao da neće napasti Kubu i da će tiho povući američke nuklearne projektile iz Turske.

„Kenediju je najvažnije bilo da smanji izglede za nuklearni sukob”, rekao je Selverstoun.

„Ne znam je li to sada Vladimiru Putinu prvo na umu. Čini se zapravo da podiže uloge”, ocenjuje.

Crvene linije

I 1962. i sada nuklearne sile bile su suočene s problemima koje su kreirali saveznici na terenu.

Dok su Hruščov i Kenedi razmenjivali poruke, 27. oktobra 1962. američki špijunski avion U-2 oboren je nad Kubom, a pilot je poginuo.

Kenedi je ignorisao pozive za odmazdom, pretpostavivši – ispravno kako su pokazali istorijski arhivi – da su naredbu da se otvori vatra izdali Kubanci, a ne Sovjeti.

U Ukrajini, predsednik Volodimir Zelenski obećava da će osloboditi sva područja koja je okupirala Rusija.

SAD je poslao Ukrajini oružja vrednog milijarde dolara, ali među njima nisu projektili koji bi mogli gađati Rusiju, jer Bajden ne želi da reskira „Treći svetski rat“.

„I Zelenski i Putin zauzeli su maksimalističke pozicije, podižući crvene linije, dok su ih 1962. Kenedi i Hruščov spuštali“, rekao je Selverstoun.

Perković je rekao da je Bajden, za kojeg je radio dok je bio senator, u krizi smiren i upućen u istoriju kao bilo koji drugi američki predsednik.

Ali, rekao je i da je 2022. drugačije vreme. Godine 1962. Rusija je pristala da Kenedijev pristanak da povuče američke projektile iz Turske ostane tajan, vodeći računa o političkim rizicima za predsednika.

„Mnoge krize u istoriji rešavaju se tajnom diplomatijom”, rekao je.

I dodao: „Možete li zamisliti da sada, u ovom medijskom dobu, sa ‘open-source’ obaveštajnim podacima i društvenim medijima, dogovor ostane tajan?”.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!