RSE: Odnosi Turske i SAD sve napetiji nakon smrti talaca u Iraku

Svet 17. feb 202110:57 > 10:59 0 komentara
Pixabay

Odnosi turske vlade i SAD sve su napetiji jer je administracija predsednika SAD Džoa Bajdena već u prvom mesecu svog rada kritikovala Anakaru zbog ljudskih prava, nakon čega je ove nedelje turski predsednik Redžep Tajip Erdogan optužio Vašington da podržava kurdske militante, koje smatra odgovornim za smrt turskih vojnika u Iraku, pišu svetski mediji.

Povezane vesti

Epizoda dugotrajnih prepirki

Sjedinjene Američke Države bile su prisiljene brzo da krenu u smirivanje napetosti s Turskom, nakon što je Erdogan doveo u pitanje američku podršku nakon smrti 13 turskih vojnika i policajaca, koje je prethodno zarobila Kurdistanska radnička stranka (PKK) na severu Iraka, piše The Foreign Policy, prenosi RSE.

Turska vlada tvrdi da su zarobljenike pogubili pripadnici PKK, koja pak ističe da su uzrok njihove smrti bili turski vazdušni napadi. Američka osuda ubistava, koja je usledila, ponudila je uobičajenu snažnu retoriku, uz dodatak „ako se potvrdi da je PKK odgovoran“. Erdogan je izjavu, ističe američki časopis, ubrzo ismejao kao „šalu“ optuživši SAD za kolebanje podrške.

„Ako smo zajedno s vama u NATO, ako želimo da nastavimo naše jedinstvo, tada ćete se iskreno ponašati prema nama. Tada ćete stati uz nas, a ne uz teroriste“, rekao je Erdogan.

Potom je, dodaje list, u pozivu s turskim kolegom Mevlutom Čavašogluom, američki državni sekretar Entoni Blinken potvrdio da „teroristi PKK snose odgovornost“.

To je, ukazuje Foreign policy, najnovija epizoda u dugotrajnim prepirkama dve zemlje. Američke snage borile su se zajedno s kurdskim Jedinicama narodne odbrane (YPG), povezanim s PKK, protiv takozvane Islamske države u Siriji, odnosno vojnog saveza koji i dalje ljuti Ankaru.

Takođe dolazi u „prikladno“ vreme u turskoj politici, kada bi se protivkurdsko raspoloženje moglo koristiti za postizanje drugih ciljeva. Naime, dodaje se, Erdogan je 1. februara ponudio mogućnost pisanja novog ustava, nadovezujući se na raniju ideju, kojom je predložena ustavna promena za zabranu prokurdske Narodne demokratske stranke (HDP) zbog podsticanja separatizma.

Napetost unutrašnje politike

Vest o smrti 13 turskih vojnika i policajaca u planinskoj pećini na severu Iraka pala je poput bombe u tursku napetu i podeljenu politiku, ocenjuje The New York Times, navodeći kako je incident izazvao kritike Erdoganove opozicije, ali i otvorio put podsticanju nacionalističkih osećaja i suzbijanju protivnika.

Turska vlada je u nedelju saopštila da su njeni vojnici otkrili tela pogubljenih muškaraca tokom vojne akcije u iračkoj regiji Gara, koja je započela 10. februara. Dvanaest identifikovanih talaca bili su mlađi pripadnici turske vojske i vojne policije, koje su pre nekih pet godina zarobili pripadnici kurdskog gerilskog pokreta PKK.

Vest o smrti talaca naišla je na kritike opozicije. Dok su opozicione stranke dovodile u pitanje zašto vlada nije uspela da pregovara o puštanju muškaraca, rizikujući njihovo spašavanje vojnom operacijom, iz turskog Udruženja za ljudska prava su istakli da su, uprkos pritiscima na vladu da pregovaraju, sigurnosne službe bile neumoljive u nameri da pokrenu vojnu akciju.

Iako bi se incident mogao pokazati kao politički štetan za Erdogana, on bi mogao da mu da i municiju za suzbijanje protivnika, naglašava list. Erdogan je nakon incidenta u svom govoru kazao da su za smrt vojnika osim PKK odgovorni i SAD i prokurdska politička stranka u Turskoj, dok je njegov politički saveznik obećao da će svi koji pokazuju simpatije prema kurdskoj grupi biti tretirani kao teroristi i saučesnici.

Prokurdska Narodne demokratska stranka (HDP) redovno biva optuživana za terorizam zbog svojih veza s PKK. U ponedeljak su saopštili da je 700 ljudi, uključujući članove njihove stranke, privedeno preko noći širom zemlje.

Erdoganove reakcije na smrt vojnika mogu da ukažu na novi talas ugnjetavanja protiv te stranke, čiji su izabrani predstavnici i aktivisti u prošlosti mnogo puta uklanjani s položaja i pritvarani, napisao je Njujork tajms.

Bajdenov drugačiji ton

Uzavrelo neprijateljstvo turske vlade i administracije američkog predsednika Džoa Bajdena izbilo je na površinu početkom sedmice, kada je Erdogan optužio SAD da podržavaju kurdske militante, koje smatra odgovornim za smrt turskih vojnika, napisao je The Washington Post, dodajući kako se čini da je neposredna eskalacija napetih odnosa izbegnuta nakon izjave američkog državnog sekretara da „teroristi PKK snose odgovornost“ za smrt talaca.

Iako postoji niz područja u kojima američka vlada želi da sarađuje sa Turskom, pojedini stručnjaci smatraju da će se Bajdenova administracija možda suočiti sa složenošću odnosa dve zemlje mnogo ranije nego što je to nameravala.

Spor oko kupovine ruskog odbrambenog sistema S-400, opredeljenje Bele kuće da kritikuje kršenja ljudskih prava i situacija u Siriji, ističe list, mogu dovesti do daljih prepirki Ankare i Vašingtona.

Ovog meseca, naglašava Vašington post, Bajdenova administracija je dva puta javno kritikovala Tursku zbog pitanja ljudskih prava. Pre nekoliko dana, 50 senatora pisalo je Bajdenu, pozivajući ga da „naglasi predsedniku Erdoganu“ važnost preokretanja njegovog „autoritarnog kursa“.

Bajden, koji je tokom predsedničke kampanje Erdogana nazvao „autokratom“, još uvek nije obavio prvi telefonski razgovor s turskim predsednikom. Uprkos tome, ocenjuje vašingtonski list, Bajden je već postigao drugačiji ton od svog prethodnika, Donalda Trampa, koji je s Erdoganom imao bliske odnose, bez obzira na dugogodišnja neslaganja oko politike u Siriji i odluke Ankare da kupi ruski protivraketni odbrambeni sistem S-400.

Različita poimanja o resetovanju odnosa

Bajden je započeo svoje predsedništvo zauzimajući vidno oštriji stav prema Turskoj, a analitičari očekuju težak put između nelagodnih saveznika kako se njihovi interesi sve više razilaze, ocenjuje AFP.

Turski predsednik Erdogan, poput mnogih čelnika koji su se „udvarali“ predsedniku Trampu, dobija hladnu reakciju Bajdena, čija je administracija veoma brzo kritikovala Tursku, pozivajući je da oslobodi istaknutog čelnika civilnog društva Osmana Kavalija i kritikujući homofobnu retoriku u represiji protiv studentskih demonstranata.

„Turska i SAD imaju različite interese i ne dele vrednosti. Dve zemlje mogu zajedno da sarađuju na nekim pitanjima, ali ne postoji ništa dodatno što ih povezuje“, rekao je Stiven Kuk, viši saradnik u Veću za spoljne odnose sa sedištem u Njujorku.

Međutim, direktorka programa za Tursku pri Bliskoistočnom institutu u Vašingtonu Gonul Tol, smatra da je Erdogan pod pritiskom zbog ekonomije i da želi da izbegne pooštravanje američkih sankcija, koje su zbog kupovine sistema S-400 uvedene pod pritiskom Kongresa.

„Mislim da shvata da je vrlo izolovan u regiji i da mu cela njegova protivzapadna, antiamerička retorika ne ide u prilog“.

AFP takođe navodi mišljenje Galipa Daleja, saradnik Brukings Doha centra, koji u svom eseju predviđa će se američko-turske napetosti pojačati, naročito jer su dve nacije imale različite stavove o tome šta znači resetovanje odnosa.

Za Bajdena, napisao je, resetovanje znači obnavljanje liberalnog međunarodnog poretka pod vodstvom SAD, u kojem Turska preokreće svoje veze s Rusijom i Kinom, dok za Erdogana „resetovanje znači da će se SAD pomiriti s novom geopolitičkom stvarnošću u turskom okruženju, uključujući tu i ulogu Turske“.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!