Pantelić: Anektiranje pokazuje novi vojni cilj Rusije, Putina shvatiti ozbiljno

Svet 01. okt 202219:14 62 komentara
Putin
Sputnik/Maksim Blinov/Pool via REUTERS

Dan nakon što je Rusija anektirala ukrajinske oblasti borbe se nastavljaju nesmanjenom žestinom. U Savetu bezbednosti UN Rusija je vetom sprečila usvajanje rezolucije kojom se ankesija osuđuje. Tiho su, uzdržavajući se od glasanja, na stranu Rusije stale Kina, Indija, Brazil, Gabon. Uloga Kine bi mogla da bude presudna da se spreči mogućnost nukelarnog rata kojim Putin preti, smatra novinar "Nedeljnika" Željko Pantelić koji kaže da je ankesijom Rusija označila svoj novi ratni cilj.

Povezane vesti

Četiri ukrajinske oblasti koje je Kremlj anektirao zapravo nisu u potpunosti pod kontrolom ruske vojske. Anketirane su u svojim administrativnim granicama. No, linija fronta deli i Donjecku i zaporošku oblast na pola. U Zaporoškoj oblasti van domašaja Rusije je polovina oblasti uključujući i centar grada Zaporožje. U Donjeckoj oblasti je slično, Rusija nema velike gradove, poput Slavjanska, prvog grada kojeg su sepratisti zauzeli pa izgubili 2014, zatim Bahmuta, Kramatorska. Stanovnici Kramatorska ne žele da budu deo Rusije bez obzira na to šta je ruski predsednik svečano potpisao.

„Aneksira nas – zašto? Nama to nije potrebno. Mi ostajemo u Ukrajini. Šta će nam Rusija. Živeli smo ovde tiho i spokojno. I nastavićemo da živimo ovde. Ne treba nam da nas aneksira“, kaže Olena iz Kramatorska.

“Moj je stav prema aneksiji je negativan. Kako pravo oni imaju da to urade? Sutra će hteti još i još! A sve su i tako uzeli – kuće uništili. Tragedija“, navodi Natalija.

Izvor: Rojters

Anektiranje pokazuje novi vojni cilj Rusije, nakon što su prethodni propali, smatra novinar Željko Pantelić, a cilj je da se pokuša da se napravi stabilan front i zaledi konflikt.

„Onda će se tako ostaviti prostor za pregovore koji će u jednom momentu početi ali će biti dugi i teški i bez kraja. Jer EU i SAD, kao i sama Ukrajina ne mogu da prihvate otimanje teritorije. A posle ovoga svega što je uradio Putin, a poznajući i istoriju Rusije i ruski način razmišljanja, oni neće moći da predaju te teritorije bez raspada same Rusije, a mislim da za SAD i Evropu je to još gora situacija nego da ostavi stvari kako jeste“, ističe Pantelić.

Pripajanje tuđih teritorija golom silom jeste presedan, ističe Pantelić. Na rezoluciju u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija kojom se to osuđuje Rusija je uložila veto na koje kao jedna od pet stalnih članica ima pravo.

„Ujedinjene nacije osnovane su na ideji da se više nikada ne dozvoli da jedna zemlja otme silom teritoriju druge zemlje. Taj put, složili smo se, vodi u najstrašnije istorijske posledice. Bez ikakve sumnje pokušaj Rusije da anektira je upravo to“, kaže Linda Tomas Grinfild, američka ambasadorka u UN.

„Primorani smo da primetimo da su neke od naših kolega u savetu dotakle novo dno. Ne znam ni za jedan primer da je ikada Savet bezbednosti usvojio rezoluciju koja direktno osuđuje članicu Saveta. Recite mi, da li vi stvarno očekujete da Rusija razmotiri i podrži jednu takvu rezoluciju?“, pita Vasilij Nebenzja, amasador Rusije u UN.

Od glasanja su se uzdražale Indija, Gabon, Brazil i Kina. I upravo je uloga Kine ključna, smatra Pantelić. Zaokret Kine pod Si Đipingom omogućio je Putinu da rizikuje znajući da Kina neće raditi protiv njega. Zauzvrat, Kina postaje stariji brat. I Putinovu pretnju nuklearnim oružjem treba shvatiti ozbiljno, kaže Pantelić.

„Mi imamo sada poziciju da li će se raditi i pokušati sa Kinom i da se Rusija konačno izoluje i primora da se prizove pameti i racionalnosti ili ćemo uspostaviti ravnotežu straha. A to je ono što na kraju demantuje potpuno kompletno čitavu postavku Putinove akcije i Putinove invazije na Ukrajinu i opravdanja“, dodaje on.

U međuvremenu, na teritoriji koju sada Rusija smatra svojom ukrajinska vojska postigla je novi manji napredak – naterala je rusku vojsku na povlačenje iz Krasnog Limana u Donjeckoj oblasti.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare