Nedeljković: Na odluku Senata o opozivu Trampa čekaćemo možda i nekoliko meseci

Svet 14. jan 202110:59 > 11:28 5 komentara

Stevan Nedeljković iz Centra za američke studije Fakulteta političkih nauka smatra da će se na odluku Senata o opozivu odlazećeg američkog predsednika Donalda Trampa čekati "poprilično dugo", jer su republikanci "poslovično proceduralisti i poprilično rigidno tumače Ustav, i u tom smislu gotovo sam uveren da oni neće dozvoliti da se o opozivu Trampa glasa dok ne prođe procedura istrage i saslušanja različitih aktera i eksperata pred Senatom". Ocenjuje da je Tramp svetu učinio mnogo toga lošeg, te ga neće pamtiti po dobru, ali da misli da na kraju ni Amerikancima neće ostati u dobrom sećanju, jer je on "poluge meke moći, na koju su se SAD oslanjale više od 70 godina, gotovo trajno uništio".

„Očekivano je da prođe nekoliko nedelja, pa čak i meseci dok ne dođe do glasanja u Senatu. Ne znamo gde će tada Tramp biti, da li na Floridi ili u Škotskoj, ali sigurno neće biti predsednik SAD“, navodi Nedeljković u Novom danu na TV N1.

Povezane vesti

On kaže da nije iznenađenje noćašnje izglasavanje opoziva Trampa u Predstavničkom domu Kongresa (drugi put za četiri godine njegovog predsednikovanja), jer se očekivalo da će sve demokrate i neki republikanci glasati za to, ali da mu je iznenađujuće u pravnom smislu što su se demokrate odlučile za pokretanje procesa impičmenta samo nedelju dana pre odlaska Trampa sa vlasti.

„Ta odluka je na neki način politička – cilj je da se spreči da Tramp u budućnosti obavlja neku javnu dužnost u SAD, ponajviše da bude kandidat na predsedničkim izborima 2024, i da mu se obori politička težina kako u budućnosti ne bi mogao da predvodi pokret koji neki nazivaju ‘Trampizam’, koji je još poprilično snažan u SAD“, smatra Nedeljković i podseća na 14. amandman američkog Ustava, po kojem Tramp, ukoliko Senat potvrdi njegov opoziv neće moći više da obavlja nijednu javnu dužnost.

Ističe da je po njegovom sudu „sve što je Tramp učinio u poslednja tri meseca bilo politički neinteligentno, a ljudski nemoralno“.

„Da je odlučio posle glasanja elektorskog koledža da kaže – iako ovo nisu bili fer izbori ja sam na njima izgubio – prilično sam uveren da bi republikanski senatori iz Džordžije pobedili na izborima 5. januara, a da bi Tramp bio veoma potentni lider pokreta ‘Trampizam’, sa dobrim šansama da bude kandidat na predsedničkim izborima 2024. možda i pobednik, i da ostane lider i ikona Republikanske partije“, ocenjuje Nedeljković.

Ali, dodaje, odlazeći američki predsednik je načinio „katastrofalne političke greške“, od kojih je vrlo verovatno najveća sazivanje tog mitinga 6. januara koji je doveo do upada njegovih pristalica u Kongres tokom sednice na kojoj je potvrđena pobeda Džozefa Bajdena na predsedničkim izborima 3. novembra. U nasilju je poginulo pet osoba.

Dodaje da se propust bezbednosnih službi da spreče nerede poredi sa napadima 11. septembra 2001. godine, kada su takođe zakazale. „Sistem jeste zakazao, i to je još jedna od stvari kojom će Bajden morati da se pozabavi“.

„Mislim da ni Tramp nije očekivao nasilje, mada je u jednoj izjavi pozvao svoje pristalice da budu divlji. Mislim da ni njemu nije jasno šta je hteo da postigne“, smatra Nedeljković.

Da li će Senat potvrditi opoziv Trampa?

Na pitanje kolika je verovatnoća da Senat potvrdi opoziv Trampa, on navodi da „ako bi se odlučivalo u ovom trenutku, mislim da Tramp ne bi bio opozvan, ali to zavisi od njegovog delovanja ponajpre – ako bude dozvolio sebi da pre 20. januara (prenos vlasti i inauguracija Bajdena) ili čak i posle toga ponovi ovakve greške, lako može da se dogodi da bude opozvan i bude onemogućen u budućnosti da vrši javnu funkciju“.

Dodaje da će to zavisiti i od predvodnika većine u Senatu, republikanca Miča Mekonela, koji ima veliki uticaj u gornjem domu Kongresa, a „za koga znamo da je trenutno veoma ljut na Trampa“, podsećajući da je potrebno da 17 senatora sa republikanske strane „prebegne“ i glasa za Trampov opoziv.

„U ovom trenutku to deluje nezamislivo, ali ukoliko lider većine Mič Mekonel proceni da je Tramp pretežak balast za Republikansku partiju u budućnosti, ne bi iznenadilo da pozove na glasanje o opozivu Trampa“, ocenjuje Nedeljković.

Ali, ako Trampov opoziv ne bude potvđen u Senatu, dodaje Nedeljković, moći će da učestvuje na tzv. izborima na pola mandata 2022. kada se bira kompletan Predstavnički dom i trećina Senata, „a znajući njegov karakter, ne bih isključio situaciju da bude kandidat i za predsedničke izbore 2024“.

„Čak i da on ne učestvuje, značajno će uticati da neko od njegovih miljenika bude kandidat 2024. i da ga odmeni“, kaže Nedeljković i spekuliše da bi to mogao da bude kongresmen sa Floride Met Gejts, Džim Džordan iz Ohaja, senator Skot iz Arkanzasa, ali ne isključuje ni nekog iz njegove porodice, poput Ivanke Tramp ili Trampa džuniora.

Podseća da je na predsedničkim izborima Tramp osvojio glasove 74 miliona birača, što je drugi najbolji rezultat u istoriji SAD, i smatra da, imajući to u vidu, „impičment Trampa ne znači i impičment Trampizma“.

Kaže da je Tramp uspeo da okupi veoma šarolike glasače i da je imao „vrlo neobičnu harizmu“, odnosno da je govorio jednostavnim jezikom i za njega su 2016. glasali oni koje je zanemarila njegova tadašnja demokratska rivalka Hilari Klinton.

Podseća i da je na izborima 3. novembra 2020. zabeležena najveća izlaznost u poslednjih 100 godina, što govori koliki je stepen polarizacije u SAD.

„Sve ovo što se trenutno dešava u Kongresu ne doprinosi nimalo da se ta polarizacija zaustavi. Mislim da zbog toga nije srećan ni Bajden koji je posle pobede izjavio da treba ujediniti Ameriku. Ova jučerašnja rasprava u Kongresu je potvrdila da do ujedinjenja neće doći“, smatra Nedeljković.

Loša odluka tehnoloških kompanija da suspenduju Trampa

Na pitanje kako tumači suspendovanje Trampa sa društvenih mreža, prekidanje poslovnih ugovora sa njegovim firmama, on navodi da se takvim odlukama radikalne grupe guraju na margine, što je „vrlo loša poruka“, jer je istorija pokazala da se one posle toga „vrate još snažnije, sa još radikalnijim i pogubnijim uticajem“.

Povezane vesti

„To što rade društvene mreže govori o moći koje tehnološke kompanije imaju u ovom trenutku. S jedne strane zahtevate slobodu mišljenja, a sa druge, niste platforma koja to omogućava… U jednom trenutku su prestali da budu platforma za komunikaciju, i postali političko sredstvo delovanja, na šta su republikanci prethodnih godina ukazivali, jer su i Tviter i Fejsbuk bili skloni da cenzurišu konzervativna mišljenja. Ovakvim suspendovanjem ne čine ništa dobro“, ocenjuje Nedeljković i dodaje da im ni u poslovnom smislu nije dobra odluka, što potvrđuje veliki pad akcija Tvitera poslednjih dana.

Na pitanje da li će 20. januara biti mirna inauguracija, on smatra da hoće, jer su bezbednosne mere ojačane, a i sam Tramp je pozvao svoje pristalice da ne izlaze na ulice, što tumači kao politički pragmatizam, jer je odlazeći američki predsednik pozvao na mir u trenutku rasprave o njegovom opozivu u Predstavničkom domu kako bi ubedio svoje republikance da je pogrešio i da oni ne glasaju za njegov impičment. Na kraju je samo 10 republikanaca glasalo za impičment, podseća.

Po čemu će Tramp ostati upamćen?

A na to po čemu će Tramp ostati upamćen, kaže da je kada se radi o Americi, „Tramp imao priliku da ostane upamćen po ne tako lošem legatu, pogotovu u domenu ekonomije, da ostane upamćen od strane republikanaca kao predsednik koji je nominovao trojicu sudija Vrhovnog suda za samo jedan mandat, sve ono što je činio u domenu imigracije, zdravstvene i fiskalne politike, republikanci su čvrsto aminovali“.

Ali, sa druge strane, Tramp je „učinio svetu mnogo toga lošeg“.

„Onesposobio je za četiri godine delovanje multilateralnih institucija, naneo je štetu savezništvu sa EU, naneo je štetu u odnosima sa Iranom, izašao je iz nuklearnog sporazuma, zaoštrio odnose sa Kinom, koji će i dalje da se zaoštravaju, jer čini mi se da je takva neminovnost međunarodne politike. Mislim da ga svet neće pamtiti po dobrom, a na kraju mislim neće ni Amerikanci“, smatra on.

„Ako moć delim na tvrdu i meku, on je te poluge meke moći, na koju su se SAD oslanjale više od 70 godina, gotovo trajno uništio“, zaključuje Nedeljković.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare