Beloruski aktivista i NVO iz Rusije i Ukrajine dobitnici Nobelove nagrade za mir

Svet 07. okt 202211:04 64 komentara
Anders Wiklund/TT News Agency/via REUTERS

Dobitnici Nobelove nagrade za mir za 2022. su beloruski aktivista Aleš Beljacki, ruska organizacija za zaštitu ljudskih prava Memorial i ukrajinska organizacija Centar za građanske slobode, saopštio je norveški Nobelov komitet.

Kako se navodi, oni dugi niz godina promovišu pravo na kritiku vlasti i štite osnovna prava građana.

Pročitajte još

„Svojim doslednim naporima u korist humanističkih vrednosti, antimilitarizma i principa prava, ovogodišnji lauerati Nobelove nagrade za mir revitalizovali su i ispoštovali viziju Alfreda Nobela o miru i bratstvu među narodima – viziju koja je danas najpotrebnija u svetu“, navodi se u obrazloženju.

Aleš Beljacki je bio jedan od pokretača demokratskog pokreta u Belorusiji, koji se pojavio sredinom osamdesetih godina prošlog veka. Posvetio je svoj život promovisanju demokratije i mirnog razvoja u svojoj domovini.

Osnovao je organizaciju Viasna (Proleće) 1996. godine. Viasna je evoluirala u široku organizaciju za ljudska prava, koja je dokumentovala i protestovala protiv upotrebe torture od strane vlasti protiv političkih zatvorenika.

Vlasti su u više navrata pokušavale da ućutkaju Beljackog. Od 2020. je u pritvoru bez suđenja.

„Uprkos ogromnim ličnim poteškoćama, on nije popustio ni milimetar u svojoj borbi za ljudska prava i demokratiju u Belorusiji“, navodi se u obrazloženju.

O Centru za građanske slobode iz Ukrajine se navodi da je osnovan u cilju unapređenja ljudskih prava i demokratije u Ukrajini i da je ta organizacija zauzela stav da ojača ukrajinsko građansko društvo i izvrši pritisak na vlasti da od Ukrajine naprave ravnopravnu demokratiju.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Centar se angažovao u naporima da identifikuje i dokumentuje ruske ratne zločine protiv ukrajinskog stanovništva. Igra pionirsku ulogu u pozivanju krivaca na odgovornost zbog ratnih zločina.

Rusku organizaciju za ljudska prava Memorial su osnovali 1987. aktivisti za ljudska prava u bivšem SSSR, koji su želeli da osiguraju da žrtve ugnjetavanja komunističkog režima nikada ne budu zaboravljene.

Memorial je zasnovan na ideji da je suočavanje sa prošlim zločinima od suštinskog značaja za sprečavanje novih. Organizacija je takođe nastrojena u borbi protiv militarizma i za promovisanje ljudskih prava i vlade zasnovane na vladavini zakona.

Podsetimo, Nobelovu nagradu za mir za 2021. godinu su dobili novinari Marija Resa i Dmitrij Muratov.

Sezona Nobela počela je u ponedeljak, saopštavanjem dobitnika Nobelove nagrade za medicinu, koju je dobio švedski genetičar Svante Pabo za otkrića u polju genoma izumrlih hominina i evolucije čoveka.

Dan kasnije su saopšteni dobitnici Nobelove nagrade za fiziku, a to su profesor Univerziteta Pari-Sakle i Politehničke škole Alen Aspekt, teoretski i eksperimentalni fizičar Džon F. Klauser iz SAD i profesor bečkog univerziteta Anton Cajlinger, za „eksperimente sa upletenim fotonima koji uspostavljaju kršenje Belovih nejednakosti i za pionirstvo u nauci o kvantnim informacijama“.

U sredu je Nobelova nagrada za hemiju dodeljena Kerolin Bertozi, Mortenu Meldalu i K. Beriju Šarplesu za razvoj klik hemije i bioortogonalne hemije.

Francuska autorka Ani Erno je dobitnica ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, saopšteno je u četvrtak.

Nobelove nagrade postoje zahvaljujući švedskom naučniku i industrijalcu Alfredu Nobelu, pronalazaču dinamita, koji je želeo da se iz njegovog fonda svake godine izdvaja novac za doprinos čovečanstvu.

Ceremonija uručenja nagrada se tradicionalno održava 10. decembra, na dan smrti Alfreda Nobela.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare