Entoni Blinken – profil budućeg prvog čoveka Stejt departmenta

Svet 13. dec 202009:44 > 10:00
Tanjug / AP, Carolyn Kaster

Javna debata u kom pravcu će se kretati američka spoljna politika nakon izbora Džoa Bajdena za predsednika, da li će doživeti potpuni zaokret ili će ipak preuzeti određene smernice i kurseve administracije Donalda Trampa, bacila je u zasenak pojedince koji će tu politiku gotovo izvesno da sprovode.

Entoni Blinken (58) nominovan je 24. novembra za državnog sekretara. Šta bi to trebalo da predstavlja, kroz prizmu njegove političke biografije i izrečenih stavova u prošlosti bavićemo se u nastavku teksta.

Blinken je odrastao u Njujorku i Parizu, gde se školovao u školi Jeannine Manuel, koja je dugi niz godina poznata kao odredište dece poznatih roditelja – Fransoa Miterana, Sofije Loren, Karle Bruni, Nikolasa Sarkozija, Džejn Birkin i Serž Genzbura.

Pravnom strukom ovladao je na univerzitetima Harvard i Kolumbija. Njegov otac službovao je u administraciji Bila Klintona, kao ambasador u Mađarskoj.

Klinton i Obama

Svoju političku karijeru Blinken je otpočeo u Stejt departmentu još za vreme Bila Klintona, kome je pisao govore. Bio je između ostalog član saveta za nacionalnu bezbednost (19942001), specijalni asistent predsednika za strateška planiranja (1999-2001), direktor sektora za odnose sa Evropom i Kanadom.

Blinken je podržao invaziju na Irak 2003. godine, a kasnijih godina se zajedno sa Bajdenom zalagao u Senatu da se u Iraku uspostave tri nezavisna regiona podeljena po etničkom i verskom ključu. Taj predlog je odbijen u Americi, kao i u Iraku.

U administraciji Baraka Obame bio je zamenik pomoćnika predsednika, a kasnije savetnik za nacionalnu bezbednost tada potpredsednika Bajdena, sa kojim sarađuje bezmalo dvadeset godina. Na toj poziciji bio je važna karika u kreiranju američke politike prema Afganistanu, Pakistanu, ali i definisanju komplikovanog nuklearnog programa Irana.

Zanimljivo je da se Blinken nalazi na čuvenoj fotografiji Pita Souze iz 2011, u kojoj vodeći ljudi Bele kuće, na čelu sa Obamom, Hilari Klinton i Bajdenom, u enigmatičnoj „situation“ sobi, uživo dobijaju podatke o operaciji „Neptunovo koplje“, koja je dovela da likvidiranja Osame Bin Ladena. Tada je Blinken izjavio da „nikada nije video hrabriju lidersku odluku“.

Smernice buduće spoljne politike

Deluje da će američka spoljna politika imati nekoliko glavnih zadataka. Ponovno utemeljenje Sjedinjenih Država kao pouzdanog saveznika (pre svega zapostavljenim članicama Evropske unije), spremnog da ponovo pristupi važnim međunarodnim ugovorima, poput Pariskog (klima), Iranskog (nuklearno naoružanje), normalizacija odnosa sa NATO paktom, ali i Međunarodnom organizacijom rada, koja je u vreme Trampove administracije etiketirana kao ona koja služi interesima Kine.

Kada je u pitanju Rusija, zaslužan je za izradu formulacije odgovora Obamine administracije na aneksiju Krima. Pojačana retorika prema Rusiji usledila je nakon optužbi oko ruskog navodnog mešanja u američke izbore 2016. U skorašnjem intervjuu sugerisao je da „Amerika treba da iskoristi jaz između Rusije i Kine, kada je u pitanju ruska tehnološka zavisnost od nje, koja joj predstavlja balast“.

Nagovestio je da je neophodno da se nakon inauguracije produži sporazum o kontroli naoružanja sa Rusijom na pet godina, korak koji je Tramp odbio da preduzme, insistirajući da u njega bude uključena i Kina.

Kina

Izgubljeno savezništvo sa Zapadom, ali i Kanadom, bi ujedno činilo i koaliciju za buduće eventualne konfrontacije sa Kinom, usled njenog sve većeg uticaja u međunarodnoj politici. Ali za razliku od oštre Trampove retorike, instrumenti za sprovođenje ovih ideja sastojali bi se od multilateralnih inicijativa, tehnoloških investicija i apostrofiranja ljudskih prava, a ne kroz individualne odluke zemalja kojoj će se ekonomiji dveju super sila prikloniti.

S tim u vezi može se očekivati veće prisustvo Sjedinjenih Država u indo-pacifičkom regionu, ali i Africi, gde je Kina sve prisutiija kroz ulaganja u tehnologiju i infrastrukturu.

I sam Blinken je izjavio da „regulisanje naoružanja, pandemija, klimatskih promena, nemoguće rešavat unilateralno“.

Bliski Istok

Kada je reč o pretpostavkama za bliskoistočnu agendu, neki stavovi iz njegovog prethodnog političkog angažmana mogu da nam posluže kao parametri za konstruisanje budućih odluka.

Blinken je podržao 2011. vojnu intervenciju u Libiji, kao i vojnu pomoć sirijskim pobunjenicima. Osudio je pokušaj državnog udara u Turskoj 2016, ne ustručavajući se da direktno podrži administraciju Redžepa Tajip Erdogana u konfliktu sa Kurdima.

Jedini do sada disonantni tonovi u savezništvu sa Turskom, izrečeni su kada je Erdogan pozvao na rešenje konflikta u obliku dve države na Kipru, što je Blinken odbacio, rekavši da je „reunifikacija jedina moguća solucija“.

Jasno je podržao saudijsku intervenciju u Jemenu 2015, i to savezništvo je svakako neupitno. Trampovo povlačenje iz severnog dela Sirije takođe nije podržao.

Po pitanju Izraela, povezanost je višestruka. Blinken je Jevrejin, a njegov deda je preživeo Holokaust. Ali politike ozbiljnih zemalja ne kreiraju sentimenti već interesi.

Blinken je pozdravio uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Bahreinom i Emiratima pod vođstvom Džareda Kušnera, nagovestio je i da će ambasada ostati u Jerusalimu, ali se na neki način i ogradio od bilo kakve blanko podrške Izraelu, kakva je karekterisala savezničku eru Tramp-Netanjahu.

Bivši izraelski ambasador u SAD Majkl Oren je u svojoj knjizi iz 2015. „Saveznik“ rekao za Blinkena da je „jedinstvena inteligencija i toplina“. Sa druge strane, prilično je saosećajan kada su u pitanju izbeglice i raseljena lica, pa treba sačekati epilog njegovih odluka koje se tiču izraelsko-palestinskog sukoba.

Tim

Politika Sjedinjenih Država počivaće na personalnim odnosima koji traju dugo. To neće biti tim rivala, kao što se dešavalo u prethodnoj administraciji, već se radi o političarima sa komplementarnim perspektivama.

Oni su pragmatisti, ne ideolozi“ izjavio je P. Dž. Krouli, bivši pomoćnik državnog sekretara Baraka Obame.

Kandidat za savetnika za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven (bio bi najmlađa osoba na toj poziciji još od Ajzenhauerove ere) upravo je nasledio Blinkena na poziciji savetnika za nacionalnu bezbednost potpredsednika Bajdena. Imao je tada ključnu ulogu u postizanju nuklearnog dogovora sa Iranom 2015, za šta je dobio simpatije i konzervativnih republikanaca. Blinken i Saliven su dobri prijatelji, čiji pogled na međunarodne odnose ima istu optiku.

Sa druge strane, nominovani američki ambasador pri Ujedinjenim Nacijama je Linda Tomas-Grinfild, izuzetno poštovani diplomata, koja se godinama bavila afričkim sektorom u okviru Stejt Dipartmenta.

Entoni Blinken, kako ga često nazivaju centrista sa obrisima inervencionizma“, biće u modernoj istoriji prvi državni sekretar koji će odgajati dvoje male dece. Svira gitaru u bendovima „Cash Bar Wedding“ i „Big Lunch“. Njegov profil na Spotifaju mesečno presluša 25 hiljada ljudi.