Picula: EU u odgovoru na epidemiju spora i nespremna, izgubila "medijski rat"

Svet 18. nov 202012:06 > 15:40
N1

Evropska unija je u odgovoru na pandemiju bila spora, nespremna i izgubila je "medijski rat" sa drugim spoljnim akterima na Zapadnom Balkanu, ocenili su učesnici onlajn debate "Zapadni Balkan i geopolitika EU u doba korone".

Poslanik Evropskog parlamenta Tonino Picula je izjavio da je od velikog proširenja EU 2004. svaka kriza koja je pogodila EU uticala na usporavanje politike proširenja. Hrvatski evroposlanik rekao je da je pandemija ozbiljan „stres test“ za postojeće političke zajednice i institucije i da su krize uvek „vreme istine“. 

Za samo tri sedmice na početku pandemije, kazao je Picula, ugrožene su mnoge pozitivne strane EU koje su građene decenijama, uključujući unutrašnje tržište, Šengen zonu i program Erazumus. 

„To je bilo vreme očitog nesnalaženja EU koja je inače osetljiva na iznenadne eksterne šokove“, kazao je Picula, dodajući da je u Srbiji „svesno gotovo prećutkivana“ vrednost podrške koju je EU davala Srbiji tokom pandemije, dok se preuveličavala pomoć Rusije i Kine. 

On smatra da „eksterni igrači“, koji su često „nedemokratski akteri“, nemaju nimalo rezervi prema finansiranju propagande u zemljama kandidatima za članstvo u EU, pa „ispada da ne igramo sa istim špilom karata“.

„Mnogo je teže sa otvorenim namerama, transparentnošću, pa makar i sa više novca postići ciljeve demokratske tranzicije i reformi u zemljama kandidatima“, rekao je Picula, koji je član Progresivne alijanse socijalista i demokrata. 

Igor Novaković, direktor istraživanja Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond), ocenio je da EU stalno „kaska“ za drugim igračima u regionu, koji lako prilagođavaju svoje medijske strategije i nastupe.

„EU nije bila spremna, nije imala razvijene politike, a brzina širenja virusa je sve iznenadila. S druge strane, EU je, ne samo za zemlje kandidate nego i za članice, uvek bila pogodna meta koju možete lako napasti“, ocenio je Novaković.

Prema njegovom mišljenju, potreban je drugačiji pristup EU koji bi bio fleksibilan i gledao unapred, a ne reaktivno.

Bivši ambasador Srbije u Egiptu Dragan Bisenić je rekao da je nedostajao panevropski odgovor na pandemiju koji, imajući u vidu da su bile ugrožene osnovne evropske vrednosti, ne bi zavisio od toga da li ste članica EU ili niste.

Budućnost Zapadnog Balkana zavisi od tri vrste sučeljavanja

O budućnosti Zapadnog Balkana Picula je izjavio da odnos EU prema regionu zavisi od tri vrste sučeljavanja: od odnosa unutar EU, od odnosa među državama Zapadnog Balkana i, možda najvažnije, od odnosa unutar pojedinih zemalja regiona, jer neke imaju „ukorenjene političke snage koje održavaju status kvo“. Picula je izjavio da proširenje EU nije više politička tema koja u EU ima važnost kao što je bilo početkom veka i da je bilo dosta praznog hoda i izgubljenog vremena.

Posle „velikog proširenja“ 2004, kada je u EU primljeno 10 članica, trebalo je da označi kraj podela na istok i zapad, ali umesto toga „ispada da su one unesene u EU“. 

„Nakon toga, svaka kriza koja je pogodila EU odrazila se na usporavanje politike proširenja“, izjavio je Picula na debati, koju su organizovali Evropski pokret u Srbiji i Fondacija Fridrih Ebert. 

„EU fingira interes za proširenje, ali jednako tako autokratski lideri zemalja Zapadnog Balkana fingiraju interes da žele ući u EU i sprovesti reforme. Za mnoge od tih autokratskih lidera ozbiljna privrženost reformama bi značila da u jednom trenutku moraju otići sa vlasti“, rekao je Picula. 

Dodao je da to jača onaj front u EU koji „upire prstom“ na nesavršenosti zemalja Zapadnog Balkana. Iako treba razgovarati o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, Picula je istakao da je u ovom trenutku mnogo važnija rapsrava o tome kako će izgledati perspektiva same EU. Picula je ocenio da su zajednička spoljna i bezbednosna politika EU uverljivo dve najslabije politike evropskih integracija. 

Pada usklađenost Srbije sa spoljnom politikom EU

Usklađenost Srbije sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU je pala sa 65% 2015. godine na 57% 2019. i 46% u prvih šest meseci 2020. godine. Novaković je istakao da su od procenta mnogo važnije teme sa kojima se Srbija ne usaglašava sa politkom EU.

Novaković je rekao da od samoproglašenja nezavisnosti Kosova 2008. Srbija je na izniman način obraćala pažnju na sve ono što se ticalo Rusije i Kine, a od 2017. i spoljnopolitičkih interesa te dve zemlje.

„Nismo se usaglašavali sa temama i merama koje su se ticale nekih država koje su uspostavile neku vrstu partnerskih odnosa sa Rusijom i Kinom u tom momentu“, rekao je Novaković. 

Kada je u pitanju odnos prema Rusiji, bivša ambasadorka Srbije u Rusiji Jelica Kurjak kazala je da je on tradicionalno prijateljski sa puno elemenata, kao što su istorija, sličnost jezika, pravoslavna crkva, ali i nepromenljiv stav prema Kosovu, koji Moskvi daju dovoljno prostora za širenje uticaja. U slučaju Kine su u pitanju drugi interesi, kazala je Kurjak, dodajući da put Kine ka Evropi ide preko novca. 

Bisenić je izjavio da je Zapadni Balkan u velikoj meri bio šansa EU da razvije zajedničku evropsku i bezbednosnu politiku, ali se pokazao kao smetnja. 

„Uslovljavajući prijem zemalja Zapadnog Balkana u EU, Unija zapravo ometa samu sebe. Zašto EU u jednom trenutku ne preseče začarani krug i krene da na drugi način formuliše ideju o zajedničkoj evropskoj i bezbednosnoj politici koja bi učvrstila EU“, kazao je Bisenić.