Mediji: Međusobni uticaji Austrije i Balkana na radikalizaciju muslimana

Svet 04. nov 202014:32 > 14:43
Reuters/Lisi Niesner

Najnoviji teroristički napad u Beču nameće Austriji obavezu da se pozabavi problemom radikalizacije građana muslimanske vere, čiji ekstremizam nije samo proizvod sredina iz kojih dolaze, već ga sve češće, i to uglavnom mladi ljudi, prihvataju u samoj Austriji, piše nemački dnevnik Frankfurter algemajne cajtung (Frankfurter Allgemeine Zeitung - FAZ).

FAZ piše da brojevi potkrepljuju staru anegdotu „da je Beč glavni grad Balkana“, pošto u Austriji živi skoro pola miliona ljudi sa državljanstvom neke balkanske zemlje, a gotovo četvrtina ukupnog austrijskog stanovništva ima migratorno poreklo.

POVEZANE VESTI

Navodeći da to automatski znači i veliki postotak migranata islamske veroispovesti, list podseća da je islam na Balkanu „tradicionalno relativno liberalan“ i da je on za mnoge balkanske muslimane „u prvom redu deo kulturnog identiteta, a manje religija čije se verske odredbe moraju strogo poštovati“.

„Međutim, konstatacija o relativno liberalnom balkanskom islamu više ne važi bez ograde. Naime, jedna manjina, prvenstveno mladih ljudi u državama Balkana proteklih se godina jako radikalizovala. Taj trend je vidljiv već više od deset godina“, piše FAZ.

To, zaključuje FAZ, ima svoje posledice i u Austriji, u kojoj etničke zajednice sa Balkana i dalje gaje tesne veze sa zemljama svojih predaka, mnogi ljudi tamo provode odmor ili imaju nekretnine.

„Radikalizovani delovi islamskih zajednica na Balkanu, sa svoje strane, imaju tesne veze sa islamističkim pokretima u Siriji i drugim delovima sveta. Tako su i upadljivo brojni mladi ljudi iz balkanskih država otišli kao džhadisti u Siriju. Mnogi su tamo poginuli, a povratnici-teroristi pedstavljaju veliki izazov za države regiona“, piše FAZ.

Međutim, radikalizacija vinovnika terorističkog napada u Beču, koji je i državljanin Severne Makedonije, „podjednako lako je mogla da se dogodi i u Austriji, bez ikakave veze sa Severnom Makedonijom“ pošto je „poznato da i Austrija ima veliki problem sa islamistima koji predstavljaju potencijalnu pretnju“, navodi dnevnik.

Islamisti u Austriji često poreklom iz Jugoistočne Evrope i Rusije

„Još 2017. godine (austrijske) službe su registrovale više od 300 osoba koje su se kao džihadisti uputili u Siriju ili Irak. To je, u odnosu na broj stanovnika, puno. Broj potencijalno opasnih islamista koji su ostali u zemlji procenjen je 2017. na oko 1.000. U centru tog opasnog miljea često su muslimani sa migracionom pozadinom iz jugoistočne Evrope i Rusije, naime Čečeni“, navodi FAZ.

Nemački dnevnik prenosi saznanja policije Severne Makedonije da se u toj zemlji radikalizacija mulimana i vrbovanje za džihad sprovode delom preko neregularnih džamija, ali u podjednakoj meri i preko interneta, bez ikakvog fizičkog prisustva.

Navodeći da je tačna konstatacija austrijskog kancelara Sebastijana Kurca da nije u pitanju sukob hrišćana i muslimana, ili Austrijanaca i migranata, već borba između „velikog broja ljudi koji žele mir, i onih malobrojnih koji žele rat“, FAZ upozorava da to ne oslobađa državu Austriju obaveze da se podrobnije pozabavi radikalizacijom muslimana u migrantskim krugovima.

Pitanja koja se nužno nameću postavio je, prema pisanju FAZ, austrijski novinar koji se među prvima našao na mestu napada u Beču, a to je „kako je jedan državnim organima poznat islamista, koji je bio osuđen na strogu kaznu zatvora, mogao da stupi u kontakt sa Islamskom državom, gde je i kako nabavio oružje, koga je upoznao u zatvoru i što nije bio pod prismotrom službi“.

„Nadležni u Austriji verovatno će još dosta dugo biti zaokupljeni tim pitanjima, a u zavisnosti od toka istrage eventualno i vlasti Severne Makedonije“, zaključuje FAZ.