Crkva u centru nezadovoljstva oko zabrane abortusa u Poljskoj

Svet 30. okt 202011:06 > 11:30
Tanjug/Photo/Markus Sćreiber

Ograničenje već limitiranog prava na abortus u Poljskoj mimo parlamenta i javne rasprave naišlo je na žestok otpor žena u Poljskoj, ali i članova sindikata, poljoprivrednika, rudara, navijača i drugih usmjerivši prvi put proteste na Katoličku crkvu. Vladajuća konzervativna partija saveznike je našla u aktivistima s krajnje desnice koji pribegavaju fizičkoj sili u obračunu s demonstrantima, pišu svetski mediji, prenosi RSE.

Nakon što je vlada uvela stroža ograničenja abortusa, već sedam dana u Poljskoj traju protesti – stotine hiljada ljudi marširaju ulicama, blokiraju saobraćaj, štrajkuju i okupljaju se u crkvama i ispred sjedišta sveštenstva, te su za razliku od protesta prethodnih godina mnogo žešći i glasniji protiv vladajuće stranke, ali i crkve, ukazuje Vašington postpiše RSE.

Poljska je svakako imala restriktivan zakon o abortusu no, ističe list, sada je konzervativna populistička vlada stranke Pravo i pravda (PiS) eliminisala teške fetalne nedostatke kao opravdanje za abortus. Od 1993. godine poljski zakon je dopuštao prekide trudnoće u tri slučaja: silovanje ili incest, teške fetalne mane ili pretnja životu majke. Kao rezultat, abortusi u Poljskoj pali su sa 100.000 na oko 1.000 godišnje, a u kojima je 98 odsto slučajeva fetus imao ozbiljne nedostatke bez šansi za prežvljavanje.

Kritičari tvrde da je najnoviji potez PiS-a učinkovito ukinuo legalni abortus u Poljskoj. Vlada je to učinila, ističe Vašington post, bez parlamentarnog zakona, rasprave ili javnih rasprava. Umjesto toga, Ustavni sud, koji je PiS od 2017. popunio odanim sudijama, proglasio je klauzulu o defektu fetusa neustavnom. Slični pokušaji ograničavanja pobačaja u aprilu 2016. pdstakli su „crne marševe“ jer su stotine hiljada žena izašle na kišu, obučene u crno i protestujući protiv predloga, nakon čega je vlada odustala.

I ovaj put je, dodaje list, hiljade ljudi izašlo na ulice, većinom mladih žena, ali i fudbalskih navijača, članovi sindikata, vozači tramvaja i autobusa i stotine taksista koji su blokirali ulice Varšave. Protestima su se pridružili ljudi u velikim i manjim gradovima, uključujući izborna uporišta PiS-a. Uz usvojeni simbol crvene munje, demonstranti su uzvikivali „Ovo je rat“ te druge ljutite i prkosne slogane, što su predstavnici vlade kritikovali kao vulgaran i primitivan ton.

Prvi put ikada, protesti su se usmerili na crkve što je, ukazuje vašingtonski list, simboličan potez u zemlji s katoličkom većinom u kojoj je Katolička crkva decenijama imala ogroman moralni autoritet. U nedelju, 25. oktobra, sveštenstvo se suočilo s demonstrankinjama na misama, obučenim u sluškinje – referenca na distopijski roman „Služavkina priča“ autorke Margaret Atvud. Ostali demonstranti mirno su sedeli u crkvenim hodnicima držeći natpise „Pomolimo se za pravo na abortus“.

Najveći protesti od dolaska desnice

Nakon bezuspešnog pokušaja da preko parlamenta zabrani abortus, vladajuća stranka je to učinila putem Ustavnog suda kojeg kontroliše izazvavši time najveće proteste od dolaska desničarske vlade na vlast, koja poziva konzervativne pristalice da „brane Poljsku“, piše Njujork tajms.

Vladajuća stranka, koja je vlast preuzela 2015. godine, predstavlja se kao branitelj tradicionalnih, katoličkih vrednosti, a svoje protivnike naziva „antipoljskim“ i „antihrišćanskim“. U centru te vizije su, ukazuje list, poljske žene kao supruge i majke, a grupe za ženska prava prikazane su kao opasni agenti liberalne, zapadne propagande.

Od početka demonstracija, krajnje desničarski aktivisti brane crkve i sukobljavaju se s demonstrantima, ponekad koristeći i fizičku silu što je, ocjenjuju kritičari, odraz saveza vlade, katoličke crkve i krajnje desničarskih grupa. S druge strane, ističe njujorški list, demonstranti su prekršili dugogodišnji društveni tabu protiv izazivanja crkve namjerno koristeći vulgarne slogane da šokiraju ljude i pošalju poruku da pristojni pristupi nisu uspeli.

List dodaje kako mnoge Poljakinje smatraju da ih vladajuća stranka koristi kao pijune u nastojanju da odvrati pažnju javnosti od postupanja s pandemijom koronavirusa. U posljednjih mjesec dana, ukazuje Njujork tajms, Poljska je postala jedna od najteže pogođenih zemalja na svetu i bolnice ostaju bez kapaciteta.

U komunizmu su Poljska i druge države sovjetskog bloka imale neke od najliberalnijih zakona o prekidu trudnoće, te su aktivistkinje za ženska prava organizovano dovodile Šveđanke u Poljsku. No, zaključuje list, Poljska sada ima jedan od najrestriktivnijih zakona o abortusu među bogatijim zemljama sveta.

Veliki marš

U Poljskoj rastu zabrinutosti zbog sigurnosti jer su se desničarske grupe počele organizovati radi zaštite crkava, dok Poljakinje najavljuju veliki marš u Varšavi u petak, 30. oktobra, ukazuje Blumberg.

Nakon višednevnih demonstracija, Poljakinje su stupile u štrajk i desetine hiljada žena izašlo je na ulice sredinom ove sedmice kada su mnoge škole i firme bile zatvorene, dok je širom zemlje održano oko 200 protesta. Štrajk je nastupio nakon što je čelnik vladajuće stranke i zamenik premijera Jaroslav Kačinjski demonstrante nazvao „nihilistima“ pozivajući svoje pristalice da stanu u odbranu crkava.

Kačinjski, koji je u utorak, 27. oktobra, kazao da demonstracije predstavljaju civilizacijsku pretnju za Poljsku nakon što su prošle sedmice aktivisti prekidali verske službe, a policija pritvorila 76 ljudi zbog akcija usmerenih protiv „verskih svetišta“. Tokom pet godina vladavine Kačinjskog, napominje Blumberg, Poljska je okrenula leđa multikulturnim vrednostima Evropske unije, osramotila LGBT+ zajednicu, a Katoličkoj crkvi dala veći uticaj nad svakodnevnim životom.

Nacionalni štrajk žena – grupa koja koordiniše proteste na terenu – obećava nastavak demonstracija sve dok vlada ne podnese ostavku. Grupa traži legalizaciju abortusa i seksualno obrazovanje, sekularnu državu, nezavisnost pravosuđa i veće finansiranje zdravstva i firmi pogođenih pandemijom.

Do nemira dolazi kada se infekcije i smrtni slučajevi od korona virusa povećavaju, preplavljujući bolnice čime se povećava rizik od novih velikih mjera zatvaranja što bi, ocjenjuje Blumberg, moglo dodatno ugroziti popularnost vladajuće stranke Pravo i pravda. Poljska valuta, zlot, pala je na najslabiji nivo u odnosu na evro u poslednjih deset godina.

Izdaja demokratije

Kada je poljski Ustavni sud presudio u korist gotovo potpune zabrane abortusa, najmoćniji političar u zemlji, Jaroslav Kačinjski, verovatno je čestitao sebi na uspešnom dovršenju lukavog plana započetog pre četiri godine, piše u svom osvrtu Gardijan, ocenjujući kako je time Poljska postavljena daleko izvan ustaljenog evropskog konsenzusa o pravu žena da kontrolišu vlastito telo.

Nažalost za vladu, ali ohrabrujuće za budućnost poljske demokratije, objavljivanje sudske odluke u njenom trenutnom obliku možda nije gotova stvar, dodaje urednički tim Gardijana. Iako PiS šest godina uspešno manipuliše sudovima i državnim medijima, nemilosrdno cilja na manjine i ignoriše obaveze članstva u Evropskoj uniji, šok i okrutnost zabrane abortusa, stvorili su reakciju daleko veću od uobičajenih u poljskim liberalnim gradovima.

Prkoseći merama ograničenja usled pandemije koronavirusa, poljoprivrednici, rudari i taksisti pridružili su se ženama na prvoj liniji protesta. Čelnik sindikata rudara primijetio je ove sedmice da „država koja preuzima ulogu krajnjeg arbitra savesti ljudi ide u smeru totalitarne države“, dodaje Gardijan.

Sramotno su, ističu urednici Gardijana, vodeće osobe PiS-a branile grupe ekstremno desničarskih aktivista koji su se fizički suprotstavili demonstrantima dok je Kačinjski tvrdio da su protesti pokušaj „uništenja Poljske i okončanja istorije poljske nacije“.

Kao država članica EU, o poljskim vrednostima trebalo bi raspravljati i pregovarati pošteno u javnom prostoru, zaključuje Gardijan dodajući kako „srećom, postoje znakovi da je sve više Poljaka spremno da se bori za to pravo“.

Implikacije na druge zemlje

Organizacije za zaštitu ljudskih prava najoštrije osuđuju odluka Ustavnog suda Poljske o abortusu za koju se strahuje da bi mogla imati dalekosežne implikacije na druge zemlje, ukazuje Njuzvik.

Iako su ankete u Poljskoj pokazivale da je bilo malo podrške za pooštravanje ograničenja abortusa, Ustavni sud je doneo odluku koja prema organizacijama kao što su Amnesti internešenl i Hjuman rajts voč predstavlja „napad na ženska prava“.

Procenjuje se da svake godine između 80.000 i 120.000 Poljakinja putuje u inostranstvo radi prekida trudnoće. Viša savetnica u AI, Estel Mejdžor smatra da će nakon odluke „marginalizovane grupe žena koje ne mogu priuštiti putovanje, nesrazmerno trpeti posledice sudskih postupaka“.

List napominje da je na dan donošenja sudske odluke Poljska zajedno sa SAD, Brazilom, Ugandom, Mađarskom, Egiptom, Saudijskom Arabijom i nekolicinom drugih zemalja potpisala Ženevsku deklaraciju o konsenzusu, izjavu kojom se osporava pravo na abortus.

Deklaraciju o abortusu u kojoj se između ostalog navodi da „brani nerođene i potvrđuje vitalnu važnost porodice“, u SAD je potpisao državni sekretar Majk Pompeo. Potpisivanje je, ukazuje Njuzvik, usledilo samo nekoliko dana pre nego je sutkinja Ejmi Koni Beret zvanično potvrđena sutkinjom američkog Vrhovnog suda, čiju su nominaciju zagovarale grupe protiv prekida trudnoće.