Putin ne odbacuje mogućnost nove kandidature za predsednika Rusije

Svet 21. jun 202016:03 > 17:47
Tanjug via Aleksey Nikolskyi, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP

Ruski predsednik Vladimir Putin razmatra uključivanje u trku za novi predsednički mandat ako birači na referendumu odobre ustavne promene koje će to omogućiti, preneli su u nedelju ruski mediji, pozivajući se na Putinov intervju za državnu televiziju.

Rusija će od 25. juna do 1. jula održati nacionalno izjašnjavanje o predloženim promenama ustava, među kojima je i amandman koji će omogućiti Putinu da se kandiduje za još dva šestogodišnja mandata kada mu 2024. istekne postojeći predsednički mandat.

Opozicija kaže da ustavne promene garantuju Putinu vlast do 2036. godine. Prema njihovoj oceni, ustavne promene i zamišljene su kako bi Putinu omogućile ostanak na vlasti do 2036.

„Ne odbacujem mogućnost nadmetanja za novi mandat ako se ta opcija uvede u ustav. Videćemo“, rekao je Putin u intervjuu državnoj televiziji, koji je na ruskom Dalekom istoku emitovan pre nego u zapadnom delu zemlje.

„Nisam još ništa odlučio“, dodao je Putin.

Očekuje se da će ustavne promene proći na referendumu.

Putin, koji je na vlasti dve decenije i sada ima 67 godina, kaže da bi potraga za kandidatom koji bi ga nasledio mogla postati zabava u slučaju da se on ponovno ne kandiduje, navodi index.hr.

„Ako se to ne dogodi za otprilike dve godine – znam iz ličnog iskustva – normalni ritam rada mnogih delova vlasti zameniće potraga za mogućim naslednicima“, prenosi Interfaks.

U Evropi opasni pokušaji prekrajanja činjenica o Drugom svetskom ratu

Svedoci smo opasnih pokušaja da se prekroje činjenice o Drugom svetskom ratu i njegovom ishodu i „danas evropski političari, posebno poljsko vođstvo, žele da sakriju pod tepih Minhensku izdaju“, ocenio je u osvrtu u američkom listu Nation ruski predsednik Vladimir Putin.

A kapitulacija zapadnih evropskih vođa pred zahtevima nacističke Nemačke u Minhenu 1938. je „Sovjetskom savezu pokazala da zapadne zemlje žele sporazum o bezbednosti bez uvažavanja sovjetskih interesa“, naveo je Putin.

U autorskom napisu „Istinske pouke 75. godišnjice Drugog svetskog rata“, ruski predsednik je izrazio veliko zadovoljstvo što su vođi Kine, SAD, Francuske i Velike Britanije, nuklearnih sila i stalnih članica Saveta bezbednosti UN, prihvatili predlog Moskve da razmotre i nađu rešenja za svetske probleme, od strategijskog naoružanja, pa do zajedničkog izvlačenja sveta iz duboke ekonomske krize izazvane pandemijom koronavirusa.

Predsednik Rusije je dao, kako kaže američki list, „celovitu ocenu nasleđa Drugog svetskog rata“ i podvukao da je prekrajanje istorije i toka i ishoda rata „opasno jer zlonamerno izvitoperuje razumevanje načela miroljubivog razvoja, postavljena na konferencijama na Jalti i u San Francisku 1945. godine“.

„Najveće istorijsko dostignuće Jalte i drugih odluka u to vreme jeste dogovor o stvaranju mehanizma koji će vodećim silama omogućiti da diplomatijom rešavaju razmimoilaženja“, istakao je Putin.

Ruski predsednik je ukazao na to da su vođi pobedničkih sila SSSR, SAD i Velike Britanije tada uspeli da „istinske interese stave ispred različitih ideologija, državnih stremljenja, interesa, kultura“ i sklopili sporazum od kojeg je celo čovečanstvo bilo na dobitku.

Konferencije pobedničkih sila u Teheranu, na Jalti, u San Francisku i Potsdamu, dodao je Putin, „su postavile temelje svetu koji za proteklih 75 godina nije doživeo globalni rat, uprkos najoštrijim suprotnostima“.

Ruski predsednik ističe da je za to takođe zaslužan tada utanačeni sistem Ujedinjenih nacija i naglašava da je bitno da se očuva pravo veta članica Saveta bezbednosti jer je to „jedina razumna alternativa direktnom sukobu najvećih zemalja“.

Putin upozorava da „danas svet prolazi kroz burna vremena, sve se menja, od svetske ravnoteže snaga i uticaja do socijalnih, ekonomskih i tehnoloških temelja društava, nacija pa i kontinenata“.

On napominje da promene takvih razmera u prošlosti skoro nikad nisu mogle da se raspletu bez većih vojnih sukoba. Ali, smatra da je „dalekovido nasleđe savezničkih sila pobednica u Drugom svetskom ratu omogućilo da se stvori sistem koji zaustavlja ekstremne vidove objektivnog sučeljavanja, istorijski prirođenih razvoju sveta”.

Ruski predsednik je stavio do znanja da je zato od značaja što su Kina, SAD, Francuska i Velika Britanija podržale inicijativu Moskve da se održi susret na vrhu pet svetskih nuklearnih sila i stalnih članica Saveta bezbednosti UN „s ciljem da se razmotre koraci za utvrđivanje zajedničkih načela u svetskim pitanjima“.

„I da otvoreno razgovaraju“, predočio je Putin, „o očuvanju mira, jačanju svetske i regionalne bezbednosti, kontroli strategijskog naoružanja, kao i suzbijanju terorizma, ekstremizma i svih krupnih izazova i pretnji“.

Posebna tema bi morala biti stanje u svetskoj ekonomiji i prevazilaženje krize izazvane pandemijom koronavirusa, zaključio je predsednik Rusije i naglasio da svi kao istinski partneri presudno mogu uticati na to da ceo svet prebrodi tu krizu.