Godinu dana od požara u katedrali Notr Dam, radovi utihnuli zbog epidemije

Svet 14. apr 202010:32 > 10:40
Tanjug/AP Photo/Michel Euler

Godinu dana posle požara koji je znatno oštetio srednjovekovnu katedralu Notr Dam u Parizu, ogromna dizalica se nalazi nad zdanjem, ali su radovi, nazvani u Francuskoj "gradilištem veka", utihnuli zbog epidemije koronavirusa, prenose tamošnji mediji.

Požar koji je izbio 15. aprila 2019. godine i potresao svet, uništio je deo svoda i veliku strelu na katedrali. Francuske vlasti su navele da obnova Notr Dama ostaje apsolutni prioritet. Oko katedrale su postavljene barijere i pristup zdanju je zabranjen.

U katedrali gotske arhitekture, koja se geografski nalazi u samom centru Pariza kod reke Sene, od požara su održane dve kratke ceremonije, a poslednja je bila prošle nedelje na Veliki petak po gregorijanskom kalendaru.

Obnova bi trebalo da traje pet godina, kako je najavio francuski predsednik Emanuel Makron, a do sada je obećano 922 miliona evra donacija. Arhitekta zadužen za obnovu Filip Vilnev smatra da će tek na jesen biti završene sve procene radova na obnovi, a dotle će verovatno morati dodatno da osiguraju krhki svodovi.

Za sada se još ne zna tačni uzrok požara, ali mnogi pominju neke neispravnosti i nemar. Istražne sudije još rade na tom slučaju, kako bi se utvrdila eventualna odgovornost preduzeća koja su zadužena za održavanje katedrale. Katedrala Notr Dam za Francuze nije samo svetski poznata srednjovekovna gotska katedrala, već srce Pariza i zdanje koje su ovekovečili književnici i deo istorije nacije.

Gradnju katedrale je započeo 1163. godine biskup Moris de Sili, a završena je skoro dva veka kasnije 1345. godine.

Notr Dam je tesno povezana sa istorijom Francuza. Njena snažna zvona su se 24. avgusta 1944. godine oglasila da označe oslobadanje zemlje od nacista, a 26 godina kasnije su zvonila na sahrani lidera Pokreta otpora, generala Šarla de Gola.

Katedralu je opevao pesnik Žerar de Nerval koji joj je 1832. godine posvetio pesmu „Bogoridičina crkva u Parizu“. Viktor Igo je godinu dana ranije napisao roman „Bogorodičina crkva u Parizu“, o katedrali i zvonaru Kvazimodu i romskoj plesačici Esmeraldi.