Za nama najtopliji zabeleženi mesec u istoriji

Svet 05. avg 201923:23 > 23:25
Tanjug/AP Photo/Eduardo Munoz Alvarez

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš uopzorio je da je je protekli jul bio jednak najtoplijem, ako ne i najtopliji ikad zabeleženi mesec, saopštile su Ujedinjene nacije.

„Prema najnovijim podacima Svetske meteorološke organizacije i njenog klimatskog centra – temperatura proteklog jula bila je jednaka ili viša od bilo kog meseca od kada se vrše merenja, a tome je prethodio najtopliji ikada zabežleni jun“, rekao je Gutereš na predstavljanju novih podataka Svetske meteorološke organizacije i Programa za klimatske promene „Kopernik“.

On je upozorio da će, ukoliko se odmah ne preduzmu mere za ublažavanje klimatskih promena, ovi ekstremni vremenski fenomeni biti samo vrh ledenog brega.

POVEZANE VESTI

„I taj se ledeni breg takođe brzo topi. Vodeći svetski naučnici ukazuju da moramo da ogranimo porast temperature na 1,5 stepeni Celzijusa, ako želimo da izbegnemo najgore posledice klimatskih promena. Moramo da smanjimo emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 45 odsto do 2030. godine. Moramo da postignemo karbonsku neutralnost do 2050. godine“, rekao je generalni sekretar UN.

On je istakao da se u sve odluke država i privreda moraju uključiti i klimatski rizici, kako bi se podstakao klimatski otporan rast, smanjila ranjivost od klimatskih promena i izbegla ulaganja koja bi mogla da prouzrokuju još veću štetu.

Saopštenje Gutereša dolazi i kao uvod u predstojeći „Samit o klimatskoj akciji 2019“, koji će u septembru biti održan u sedištu UN u Njujorku.

Gutereš je pozvao lidere svetskih vlada, kompanija i civilnog društva da dođu na Samit sa konkretnim planovima – jasnim koracima za jačanje nacionalnih doprinosa do 2020. godine i strategijama za karbonsku neutralnost do 2050. godine.

Pojedinci širom sveta se pozivaju da doprinesu borbi protiv klimatskih promena i kroz kampanju Ujedinjenih nacija „ActNow“ (Deluj odmah) koja preporučuje svakodnevne aktivnosti kroz koje se može smanjiti ekološki pritisak – kao što je korišćenje održljivijih sistema i sredstava prevoza, štednja energije ili smanjenje konzumacije mesa, a ističe se i uticaj koji kolektivno delovanje može imati u ovom kritičnom trenutku u istoriji planete.