Ženski pokret u Americi jača, ali plate i dalje iste

Reuters/Bryan Woolston

Prošla godina bila je zanimljiva za žensku populaciju Amerike. Od Marša žena, dan posle inauguracije predsednika Trampa, do pokreta #MeToo – kampanje protiv seksualnog zlostavljanja, ženski pokret se razvijao i jačao. Na prvu godišnjicu Marša žena, novinarka Glasa Amerike Kerolin Presuti razmotrila je šta su ti događaji značili za status žena.

Desetogodišnja Hana Hauard ne izgleda kao tipični aktivista. Međutim, prošle godine je uradila nešto što ju je zauvek promenilo.

„Žene nemaju dobar tretman, u današnje vreme i svih ovih godina, i zato sam odlučila da odem na marš i podržim ih“, izjavila je Hana.

Hana i njena majka Kejti pridružile su se stotinama hiljada drugih žena, na jednom od najvećih protesta u američkoj istoriji. On se dogodio dan posle inauguracije predsednika Trampa. Protestujući pod parolom – „ženska prava su ljudska prava“, Hanina majka kaže da je marš izazvao „kultorološki zemljotres“.

„Mnogo više pažnje se sada obraća na ženska pitanja. Svet vidi da žene mogu i hoće da se udruže, da se okupe u velikom broju, prevelikom da bi se prebrojao, kako bi se čuo njihov glas“, kaže Kejti Filipček Hauard.

Taj „veliki broj“ čuo se i na društvenim mrežama. #MeToo je postao bojni poklič žena kada su brojni ugledni i moćni muškarci optuženi za seksualno nedolično ponašanje. Mnogi su izgubili svoje istaknute poslove. To je navelo neke da kažu da je ženama
dozlogordio svet koji se okreće oko muškaraca i da ga one sada preuzimaju. Ali druge…

„Udžbenici istorije mogli bi jednog dana da kažu da je ovo bila godina puna buke, ali da se razlika u platama, koja leži u osnovi problema, nije promenila“, ocenila je Neomi Kan, profesorka Univerziteta Džordž Vašington.

Profesorka Neomi Kan provela je život pišući i držeći predavanja o ženskim pitanjima.

Prema statistikama Sekretarijata za rad iz poslednjeg kvartala 2017. žene su zarađivale oko 80% plate koju zarade muškarci – i dva dolara manje nedeljno nego što su zarađivale godinu dana ranije. Statistike su još gore za Afroamerikanke – koje zarađuju samo 69 procenata muške zarade – a Latinoamerikanke – čak i manje od toga.

 Šandra Čilders je viši istraživač na Institutu za istraživanja politike prema ženama.

„Kod Afroamerikanki i Latinoamerikanki postoji veći jaz u zaradama i veće stope siromaštva nego kod njihovih belih ili azijskih koleginica, a takođe imaju i slabije obrzaovanje“, izjavila je Čilders.

A premda se Vrhovni sud prošle godine nije mešao u pravo žena na abortus, stručnjaci kažu da je to pravo ugroženo.

„Države su, kao i uvek, veoma kreativne u pronalaženju načina da ženama ograniče tu mogućnost“, kaže Neomi Kan.

Na godišnjicu ženskog marša Kejti Filipček Hauard će, zajedno sa Hanom, otići u centar Vašingtona, da prošetaju istom maršrutom i podsete se masovnog protesta prošle godine. Ovog puta pridružiće im se i njena mlađa ćerka Hajdi.

Dobra vest je što sve više žena – uključujući one drugih rasa osim belačke – počinju da se aktiviraju u političkom životu. Rekordan broj – više od 370 – planira da se ove godine kandiduje za mesta u Kongresu.