Širom Evrope obeleženi Dan pobede i Dan Evrope

Svet 09. maj 201718:32 > 18:42
Reuters/Maxim Shemetov

Širom Evrope obeležava se 9. maj, Dan pobede nad fašizmom i Dan Evrope, u znak sećanja na završetak Drugog svetskog rata u Evropi i početak stvaranja Evropske unije.

U zemljama Evropske unije 9. maja obeležava se Dan Evrope koji ima poseban značaj, kao dan koji je označio prekretnicu u odnosima evropskih zemalja i otvorio put stvaranju zajednice zemalja na tom kontinentu.

Visoka predstavnica Evropske unije Federika Mogerini čestitala je građanima Dan Evrope i poručila da je budućnost Evrope ono što Evropljani naprave od nje i da ona pripada svakom evropskom građaninu.

„Budućnost Evrope nije nešto što nasleđujemo od naših očeva i majki osnivača. Evropsku uniju čine vrednosti u koje verujemo, partnerstva koja gradimo u svetu, ona je ogledalo našeg evropskog društva. Evropa je ono šta mi Evropljani napravimo od nje, svakog dana i svaki od nas“, poručuje Mogerini.

U Rusiji se 9. maj obeležava kao Dan pobede nad fašizmom. Na dan kada Moskva računa da je 1945. godine Nemačka kapitulirala, čime je u Evropi završen Drugi svetski rat, organizuje se tradicionalna vojna parada na Crvenom trgu u Moskvi.

„Moramo se sećati da je pobeda izvojevana uz strašne gubitke. Rat je uzeo milione života. Ta strašna tragedija nije sprečena pre svega zbog prećutnog sporazuma sa tom kriminalnom ideologijom rasne superiornosti“, poručio je Putin.

Dan Pobede i Dan Evrope obeleženi su i u državama bivše Jugoslavije. Hrvatski antifašisti su položili vence na Mirogoju i održali svečanu akademiju, ali skupu nije prisustvovao hrvatski premijer, kao ranijih godina.

„Žao mi je što taj praznik, zajedno sa nama ne slave i najviši predstavnici Republike Hrvatske. Oni kao da su zaboravili da u Ustavu piše da je jedan od temelja ove države antifašizam“, rekao je Franjo Habulin iz Saveza antifašističkih boraca.

U Sarajevu je održan prvi Marš antifašista, a u Banjaluci je Dan pobede nad fašizmom obeležen polaganjem venca na spomenike poginulim borcima Narodno-oslobodilačkog rata i maršom Besmrtnog puka.

U ratu koji je trajao nešto manje od šest godina, učestvovala je 61 država sa 110 miliona vojnika. Procene govore o 50 do 80 miliona poginulih, od toga su više od polovine bili civili.