Skandali koji su potresli evropsku političku scenu

Svet 02. mar 201707:39 > 11:11
REUTERS/Stoyan Nenov

Povodom skandala koji je potresao predizbornu kampanju predsedničkog kandidata francuske desnice Fransoe Fijona, agencija Frans Pres podseća na nekoliko političko-finansijskih skandala koji su se dogodili u Evropi za vreme izbora ili prisilili političare na ostavku.

Nemačka

Od skandala oko nezakonitih donacija nemačkom CDU-u 1999. godine, zbog kojeg je tadašnji kancelar Helmut Kol platio veliku novčanu kaznu, Nemačka je jako osetljiva na korupciju.

Tako je 2012. godine, nemački predsednik Kristijan Vulf bio prisiljen da podnese ostavku nakon dvomesečne polemike. Bio je optužen za korupciju jer je primio poklon u vrednosti od 700 evra od jednog filmskog producenta, kao i da je vršio pritisak na medije kako bi zaustavio širenje informacija o svojim finansijskim vezama s jednim preduzetnikom. Dve godine kasnije oslobođen je svih optužbi za korupciju.

Velika Britanija

Od 2004. do 2009. godine, više od polovine britanskih parlamentarnih zastupnika imalo je nepravilnosti u svojim troškovima u ukupnom iznosu od više od milion evra, pokazala je revizija objavljena u februaru 2010. godine, nekoliko meseci nakon otkrića u Telegrafu. Isplaćene su im bile, na primer, naknade za plutajuću kućicu za patke, kutije šibica, pornografske filmove i kamate za nepostojeće stambene kredite.

Skandal je doveo do ostavki laburističke ministarke unutrašnjih poslova Džeki Smit i predsednika donjeg doma parlamenta Majkla Martina. Sedmoro parlamentaraca, konzervativaca i laburista, bilo je osuđeno na zatvorske kazne.

Italija

Silvio Berluskoni, premijer u tri navrata između 1994. i 2011. godine, imao je puno problema s pravosuđem. Ali, budući da je oslobođen optužbi ili su slučajevi zastareli, za sada ima samo jednu konačnu presudu i to iz avgusta 2013. zbog poreske prevare zbog koje je morao da odradi nekoliko sati društveno korisnog rada, ali je i izgubio poslaničko mesto u parlamentu.

Rumunija

Premijer Grindenau suočio se u februaru ove godine s masovnim protestima nakon što je, doduše neuspešno, pokušao da ublaži zakonske propise o borbi protiv korupcije kako bi, smatraju demonstranti, zaštitio predsednika svoje socijaldemokratske stranke Liviua Dragneu, kojem se sudi zbog zloupotrebe službenog položaja.

U oktobru 2015., požar u diskoteci u Bukureštu (64 mrtvih) izazvao je velike proteste protiv korumpiranih političkih elita i doveo do ostavke premijera Viktora Ponte, protiv kojeg je pokrenuto više istraga.

Španija

Bivšim čelnicima Narodne stranke (konzervativci) sudi se od oktobra 2016. zbog primanja mita i lažnih računa izdatih između 1999. i 2005. godine. Narodna stranka izgubila je zbog toga apsolutnu većinu na izborima u decembru 2015., dok su se stranke Podemos (radikalna levica) i Ciudadanos (liberali) uzdigle kritikujući korupciju. Ali, njen predsednik Mariano Rahoy uspeo je ipak da formira manjinsku vladu u novembru 2016. godine.

Uz to, Inaki Urdangarn, kraljev rođak, osuđen je 17. februara na šest godina zatvora zbog korupcije, ali konačnu sudsku presudu čeka na slobodi. Njegova supruga Kristina oslobođena je optužbi.

Belgija

Demohrišćanski premijer Iv Leterm podneo je u decembru 2008. ostavku zbog optužbi da se mešao u rad pravosuđa kako bi spasio banku Fortis od stečaja, tzv. Fortisgate. Ali, istraga ga je oslobodila krivice i ponovo je postao premijer od 2009. do 2011. godine.

Slovenija

Konzervativni premijer Janez Janša srušen je s vlasti u februaru 2013. godine odlukom parlamenta koji mu je nakon višenedeljnih protesta izglasao nepoverenje. Optužen je bio za nepravilnosti u poreskoj prijavi, a pre toga već je bio optužen za primanje mita u aferi „Patria“ tokom prethodnog mandata od 2004. do 2008. godine. Osuđen je na dve godine zatvora.

Češka

U junu 2013., premijer desnog centra Petr Nečas podneo je ostavku zbog optužbi za korupciju i zloupotrebu službenog položaja. U skandal je bila upletena njegova bliska saradnica i ljubavnica. Tužilaštvo je odustalo od kaznenog progona.

Hrvatska

Premijer desnog centra Ivo Sanader (HDZ) podneo je 1. jula 2009. ostavku „iz ličnih razloga“, a u julu 2011., nakon 220 dana bega, Austrija ga je izručila Hrvatskoj zbog optužbi za korupciju u pet afera. Do sada nema nijednu pravosnažnu presudu.